Do prošlog vikenda administracija Džoa Bajdena je računala da će Bliski istok ostati relativno miran dok je sprovodila svoje glavne političke ciljeve u tom regionu: posredovanje u normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije i obuzdavanje nuklearnih ambicija Irana.
Te nade je raspršio upad palestinskih militanata Hamasa iz Gaze u Izrael, kada su ubili stotine ljudi i oteli na desetine talaca. Broj izraelskih žrtava je porastao na najmanje 1.200, saopštila je njihova vojska. Izraelske snage su pokrenule žestoke udare na blokiranu enklavu, u kojima je poginulo više od hiljadu ljudi, prema podacima palestinskih zvaničnika.
Predsjednik Bajden se sada našao u krizi koja će vjerovatno preoblikovati njegovu bliskoistočnu politiku, i u nelagodnom savezu sa ultradesničarskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, piše agencija Rojters. On je poslao državnog sekretara Entonija Blinkena da se sastane sa izraelskim liderima u znak podrške.
Rojters ocjenjuje da je to politički rizična situacija za predsjednika koji želi da dobije još jedan mandat 2024. godine, koja bi mogla imati značajne implikacije na svjetske cijene nafte i odvući resurse i pažnju SAD od onoga što je do sada bio njegov ključni spoljnopolitički izazov – ruskog rata u Ukrajini.
Iznenadni napad Hamasa, koji su SAD označile kao terorističku grupu, zadao je udarac Bajdenovim naporima da izdejstvuje sporazum o normalizaciji između Izraela i Saudijaca i komplikovao pristup Vašingtona Iranu, koji odavno podržava Hamas.
Zbližavanje dva najmoćnija saveznika Vašingtona u regionu je u američkoj administraciji viđeno kao način da se ojača štit protiv Teherana i suprotstavi prodoru Kine u naftom bogati Zaliv, navodi se u analizi.
Bliskoistočni region je danas tiši nego što je bio dvije decenije, rekao je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan prije nešto više od nedjelju dana
Bijela kuća je saopštila da je fokus Vašingtona za sada na tome da pomogne Izraelu da se odbrani.
Džonatan Panikof, bivši obavještajni zvaničnik američke vlade za Bliski istok, rekao je da „arapska ulica neće podržati normalizaciju nakon produženog rata u kojem izraelski udari uništavaju veći dio Gaze“.
Kriza je takođe izazvala kritike na račun izraelsko-saudijskih diplomatskih napora Bajdenove administracije zbog onoga što se uveliko tumači kao ostavljanje po strani palestinske težnje za državnošću.
Haled Elgindi, bivši član palestinskog pregovaračkog tima, optužio je SAD da vode proces normalizacije koji zaobilazi Palestince.
Američki zvaničnici su kazali da nije pravo vrijeme za pokušaj nastavka davno suspendovanih izraelsko-palestinskih pregovora, uglavnom zbog nepopustljivosti obiju strana.
Bajdenova administracija, čak i dok pomaže Izraelu u borbi protiv Hamasa i u oslobađanu talaca, uključujući Amerikance, mogla bi pokušati da osmisli strategiju za održavanje u životu opcije palestinske državnosti, kažu analitičari.
Ali Netanjahu, koji se već odupro kompromisima sa Palestincima koje su tražili i Vašington i Rijad, neće biti spreman za ustupke, s obzirom na porast broja žrtava i talačku krizu sa kojom je suočen, navodi Rojters.
„Bliskoistočni region je danas tiši nego što je bio dvije decenije“, rekao je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan prije nešto više od nedjelju dana na jednoj konferenciji, signalizirajući da bi administracija mogla više da se fokusira na prioritete kao što su sukob u Ukrajini i sve veći uticaj Kine u Indo-Pacifiku.
Bajdenova administracija bi mogla pokušati da osmisli strategiju za održavanje u životu opcije palestinske državnosti
Bajdenovi saradnici koji su podsticali napore za normalizaciju izraelsko-saudijskih veza, u zamjenu za američki odbrambeni pakt koji traži Rijad, zatečeni su napadom Hamasa, rekli su američki zvaničnici. Ta inicijativa je već bila dovedena u pitanje u Kongresu, uglavnom zbog dosijea Saudijaca u oblasti ljudskih prava.
Rojters ističe da operacija Hamasa već uvlači administraciju u dublje angažovanje na nestabilnom Bliskom istoku, a Bajden je obećao da će brzo poslati dodatnu vojnu pomoć Izraelu i odvratiti bilo koju stranu od iskorištavanja situacije.
Bajden je u Bijeloj kući opisao napad Hamasa kao „čisto nepatvoreno zlo“ i poručio da su SAD uz Izrael.
Zvaničnici administracije su kazali da je neposredni izazov da se spriječi da rat preraste u regionalni sukob, naročito da se libanska grupa Hezbolah koju podržava Iran onemogući da otvori drugi front na sjevernoj granici Izraela.
Rojters piše da je Bajdenove saradnike razočaralo to što Saudijci nisu osudili napad Hamasa.
SAD su vršile pritisak, najvjerovatnije u telefonskom razgovoru između Blinkena i princa Faisala bin Ferhana, ali se saudijski šef diplomatije odupro, prema upućenom izvoru.
„Saudijska Arabija nije bliska Hamasu, ali oni ne mogu da ignorišu kako Izrael godinama blokira Gazu i šta radi na Zapadnoj obali“, rekao je taj izvor Rojtersu.
Sa druge strane, Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su zajedno sa Bahreinom priznali Izrael 2020. prema sporazumu u kojem je posredovala administracija Donalda Trampa, opisao je napad Hamasa kao „tešku eskalaciju“.
Analitičari očekuju da će, s obzirom na uzajamne interese, novi odnosi dviju arapskih država s Izraelom prebroditi i trenutni sukob Izraelaca i Palestinaca.
SAD bi u svjetlu napada takođe mogle biti primorane da preispitaju pristup Iranu, koji je pohvalio udar Hamasa, ali je negirao direktnu ulogu, piše Rojters.
„Njujork tajms“ je juče objavio da su SAD prikupile obavještajne podatke koji pokazuju da su ključni iranski lideri bili iznenađeni napadima militanata na Izrael.
Američki zvaničnici kažu da je Iran saučesnik zbog dugogodišnje podrške Hamasu.
Rojters podsjeća da su Bajdenovu politiku prema Islamskoj Republici obilježili neuspjeli pokušaji pregovora o povratku iranskom nuklearnom sporazumu. Teheran poriče da pokušava da se domogne nuklearnog oružja.
Iran bi, ističe britanska agencija, mogao biti ohraben da pojača svoj „rat u sjenci“ sa Izraelom pošto je vidio kako je napad Hamasa probio reputaciju nepobjedivosti izraelske vojske i da iskoristi svoje regionalne posrednike za napad na američke interese u regionu, kažu analitičari.
„Iran sada možda manje osjeća odvraćanje jer smatra da je administracija manje voljna da se upusti u vojni sukob ili da preduzme akcije koje to rizikuju“, rekao je Panikof, koji je sada u Atlantskom savjetu.
Bajden je takođe morao da se brani od kritika republikanaca zvog prošlomjesečne razmjene zatvorenika sa Iranom za koju su američki zvaničnici kazali da bi mogao da bude korak za izgradnju povjerenja za dalje rasprave, te odmrzavanje šest milijardi dolara iranskih sredstava ograničenih na humanitarne svrhe.
