Evropski lideri stali su u ponedjeljak veče uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, usred nade da bi konačno mogli postići napredak koji bi omogućio Ukrajini pristup milijardama funti zamrznute ruske imovine, piše danas britanski list Gardijan.
U Londonu je sinoć završen sastanak predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog s britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o najnovijem predlogu mirovnog plana za Ukrajinu.
Uprkos glasnoj podršci ukrajinskom predsjedniku, koji je pod snažnim pritiskom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da ustupi teritoriju kako bi se rat brzo okončao, i dalje nije postignut dogovor o osjetljivom pitanju pretvaranja blokirane imovine u zajam za Kijev, navodi Gardijan.
Iz Dauning strita, rezidencije britanskog premijera, saopšteno je da je tokom kriznih razgovora u rezidenciji britanskog premijera Kira Starmera, kojima su prisustvovali Zelenski, predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc, ostvaren „pozitivan napredak“ po tom pitanju.
Pridružili su im se putem video-poziva lideri još sedam evropskih zemalja, visoki predstavnik Turske, kao i čelnici NATO-a i Evropske unije (EU).
Tokom sastanka, lideri su „naglasili potrebu za pravednim i trajnim mirom u Ukrajini“, uključujući „robusne bezbjednosne garancije“ protiv dalje ruske agresije, saopštio je Dauning strit.
Lideri su se složili da je „sada ključni trenutak“ za Ukrajinu i obećali su da će pojačati podršku Kijevu i pojačati ekonomski pritisak na Moskvu „kako bi se okončao ovaj varvarski rat“.
Ovaj talas evropske podrške uslijedio je nakon oštrih kritika Trampa, koji je rekao da je „pomalo razočaran“ u Zelenskog, tvrdeći da ovaj nije pročitao američki predlog mirovnog sporazuma. Tramp je, bez dokaza, insistirao da „njegov (ukrajinski) narod to voli“ i da je predsjednik Rusije Vladimir Putin „zadovoljan tim predlogom“.
Razgovori su uslijedili nakon napora SAD-a da proguraju mirovni sporazum koji je izazvao široku zabrinutost, jer ga mnogi kritičari vide kao pogodovanje stavovima koje zastupa Rusija.
Dauning strit se nada proboju u postizanju sporazuma o zapljeni milijardi u ruskoj državnoj imovini koja se drži u evropskim bankama i njihovom usmjeravanju ka Ukrajini.
Kabinet britanskog premijera je saopštio da su razgovori u ponedjeljak donijeli „pozitivan napredak“ u dugotrajnom nastojanju da se „blokirana ruska suverena imovina iskoristi za podršku obnovi Ukrajine“.
Više od 180 milijardi funti ruske imovine zamrznuto je u evropskim bankama i finansijskim institucijama otkako je Putin pokrenuo svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, navodi Gardijan.
Lideri EU sastaće se 18. i 19. decembra u pokušaju da odobre dugo očekivani predlog Evropske komisije da se 78 milijardi funti zamrznute imovine usmjeri u „reparacioni zajam“ koji bi Kijev dobio naredne godine.
Ovaj predlog bez presedana zasniva se na ideji da će Moskva jednog dana platiti Kijevu reparacije za ogromnu štetu prouzrokovanu ratom. Kijev bi potom iskoristio reparacije od Moskve da vrati zajam EU, čime bi se osiguralo da finansijske institucije koje drže imovinu dobiju svoj novac nazad.
Iako većina zemalja EU podržava plan, on se suočava sa snažnim otporom Belgije. Oko 160 milijardi funti ruske imovine blokirano je u Euroclearu, centralnom depozitaru hartija od vrijednosti u Briselu, a belgijska vlada je zabrinuta da će snositi odgovornost za svaku zapljenu i suočiti se s odmazdom Moskve.
Velika Britanija je spremna da ustupi osam milijardi funti imovine zamrznute u toj državi kako bi podržala Ukrajinu, ali želi to da učini u koordinaciji s drugim evropskim zemljama.
Starmer bi o ovom pitanju trebalo da razgovara u petak sa svojim belgijskim kolegom Bartom de Veverom, koji je pod pritiskom drugih lidera EU. Portparol belgijskog premijera saopštio je da će se on sastati sa Starmerom u Dauning stritu kako bi razgovarali o „prioritetima poput migracija, podrške Ukrajini, evropske bezbjednosti i zajedničkog ekonomskog rasta“.
Sastanak će uslijediti nedjelju dana nakon što je Merc otputovao u Brisel u pokušaju da ubijedi de Vevera da odustane od protivljenja planu o reparacionom zajmu.
Britanski, francuski, njemački i ukrajinski savjetnici za nacionalnu bezbjednost dobili su nalog da ove sedmice nastave razgovore o mirovnom planu koji su predložile SAD.
Zelenski, koji je upozorio da njegova zemlja „ne može da izdrži“ bez evropske i američke podrške, rekao je da su razgovori bili produktivni i da je ostvaren „mali napredak ka miru“. Naveo je da bi planovi Ukrajine i Evrope za mirovni sporazum trebalo da budu spremni do sjutra, kako bi bili podijeljeni sa SAD.
Američki zvaničnici tvrde da su u završnoj fazi postizanja sporazuma, ali malo što upućuje na to da su i Ukrajina i Rusija spremne da potpišu postojeći okvirni dogovor koji je pripremio Trampov pregovarački tim.
Među ključnim tačkama spora je i ruski zahtjev da Ukrajina ustupi velike djelove teritorije u zamjenu za mir, ali je Zelenski rekao da Kijev za to nema ni pravno ni moralno pravo.
„Rusija insistira da se odreknemo teritorija, ali mi ne želimo da pristanemo ni na šta. Postoje teški problemi u vezi s teritorijama i za sada nije postignut nikakav kompromis“, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.
Britanska ministarka spoljnih poslova, Ivet Kuper, trebalo je da se u ponedjeljak sastane sa svojim američkim kolegom Markom Rubiom, radi daljih razgovora, a Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će dvije strane tom prilikom „ponovo potvrditi svoju posvećenost postizanju mirovnog sporazuma u Ukrajini“.
Razgovori su uslijedili nakon objavljivanja američke strategije nacionalne bezbjednosti, koja precizira ključne spoljnopolitičke interese Trampove administracije.
U dokumentu koji je u petak objavila Bijela kuća navodi se da SAD žele da unaprijede svoje odnose s Rusijom nakon godina tokom kojih je Moskva tretirana kao globalni parija, te da je okončanje rata jedan od ključnih interesa SAD kako bi se „ponovo uspostavila strateška stabilnost s Rusijom“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je dokument u velikoj mjeri usklađen s vizijom Moskve.
U strateškom dokumentu se takođe navodi da NATO ne smije biti „stalno proširujući savez“ i sugeriše se da se evropske države suočavaju s „izgledom za civilizacijsko brisanje“ zbog migracija.
