Američki predsjednik Donald Tramp danas je saopštio evropskim liderima da će na samitu sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u petak tražiti prekid vatre u Ukrajini, te dao uvjeravanja da neće praviti nikakve teritorijalne ustupke bez punog učešća Kijeva, prenosi britanski „Gardijan“.
Trampov nastup na video-konferenciji, o kojem je govorio francuski predsjednik Emanuel Makron, izgledao je ohrabrujuće za neke od lidera koji su mu uputili posljednji zajednički apel da na pregovorima na Aljasci ima obavezu da zaštiti suverenitet Ukrajine – i bezbjednost Evrope.
Evropski lideri su razgovarali sa Trampom i njegovim potpredsjednikom Džej Dijem Vensom na hitno zakazanom jednosatnom sastanku kako bi pokušali da utiču na Trampovu pregovaračku strategiju. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i evropski lideri nisu pozvani na samit na Aljasci i strahuju da će Tramp, odlučan da ispuni predizborno obećanje da može lako okončati krvoproliće u Ukrajini, učiniti ustupke koji bi ugrozili budući suverenitet Ukrajine.
Međutim, Tramp je naglasio da samit nije sam po sebi suštinski pregovarački proces, već, kako ga je opisao, “opipavanje pulsa” da se provjere Putinovi uslovi za potpisivanje privremenog prekida vatre, koji bi potom doveo do razgovora sa Ukrajincima“, piše „Gardijan“.
Evropska intervencija okupila je grupu evropskih lidera i Zelenskog, koji su sa Trampom i Vensom razgovarali o američkoj pregovaračkoj strategiji.
Nakon toga, njemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da Evropa želi da Tramp bude uspješan na Aljasci, ali da je jasno stavila do znanja da ukrajinski i evropski interesi moraju biti zaštićeni na samitu.
Makron je rekao da nije bilo ozbiljnih razgovora o razmjeni teritorija između Rusije i Ukrajine unutar ukrajinskih granica, a Tramp je i sam naglasio da se o takvim pitanjima može pregovarati jedino sa Kijevom. Makron je dodao da će se Tramp zalagati za trilateralni sastanak Ukrajine, SAD-a i Rusije, koji bi se održao u Evropi.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je sada Rusija na potezu kada je riječ o tome da li želi prekid vatre, te da je transatlantski savez jedinstven.
„U cjelini, sastanak je bio ohrabrujući jer su naši stavovi preneseni, ali ostaje pitanje da li će se Tramp držati dogovorenog plana kada bude sam sa Putinom“, kazao je jedan evropski diplomata.
Tramp se sastao sa šefovima država i vlada iz Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije, Poljske i Finske, kao i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Kasnije je evropski lideri trebalo da izvijeste tzv. „koaliciju voljnih“ – grupu zapadnih država koje su se načelno saglasile da pruže praktične vojne garancije za zaštitu ukrajinskog suvereniteta u slučaju mirovnog sporazuma. Ovo pitanje garancija pokrenuto je i tokom razgovora sa Trampom.
Glavni cilj Evropljana bio je da dobiju uvjeravanja od notorno nepredvidivog Trampa da neće pristati na nepovratna obećanja koja bi zahtijevala da Ukrajina ustupi dio teritorije kao cijenu za Putinov pristanak na prekid vatre. Takođe su pokušali da iznude jasne garancije da je Tramp spreman da primijeni još neiskorišćene ekonomske mjere koje bi mogle nanijeti štetu ruskim prihodima i uticati na Putinovu procjenu pregovaračke snage.
Kako su stizale vijesti o značajnim ruskim vojnim napredovanjima, Zelenski je otputovao u Berlin kako bi tokom sastanka bio uz Merca – što je predstavljalo i čin solidarnosti i način da se smanji rizik od sukoba između njega i Trampa.
Evropski lideri su u javnosti pažljivo pozdravljali Trampov samit, ali privatno strahuju da je Tramp odlučan da unaprijedi američko-ruske odnose i da gubitak ukrajinskog suvereniteta vidi kao neophodnu i neizbježnu cijenu za postizanje tog cilja, piše „Gardijan“.
Uoči sastanka, Tramp je pohvalio evropske lidere kao „sjajne ljude koji žele da postignu dogovor“, ali je ostao neodređen u vezi sa strategijom, uključujući i uslove koje će ponuditi kako bi naveo Putina da pristane na prekid vatre, što je ukrajinski preduslov za pregovore. Vens smatra da Evropa mora pokazati veće liderstvo priznavanjem da su bolni ustupci neophodni za okončanje rata koji Ukrajina nema dovoljno vojske da dobije.
Zelenski je otkrio da je ukupni odnos ljudstva između Ukrajine i Rusije tri prema jedan u korist Rusije, dok je u artiljeriji taj odnos jedan prema 2,4.
Ključna pitanja su teritorijalni ustupci, vojne garancije da Rusija ne obnovi sukobe, te budući odnosi Ukrajine sa zapadnim institucijama, uključujući NATO.
Zelenski je obećao da ukrajinska vojska neće dobrovoljno predati teritorije u Donjecku i Lugansku, ali Rusija insistira da će te oblasti postati ruske bilo za pregovaračkim stolom ili silom.
Tramp je na mreži Truth Social izrazio bijes zbog medijskih izvještaja o njegovom sastanku sa Putinom, napisavši: „Mediji su zaista, zaista nepravedni prema mom sastanku sa Putinom. Stalno citiraju otpuštene gubitnike i zaista glupe ljude poput Džona Boltona, koji je upravo rekao da, iako se sastanak održava na američkom tlu, ‘Putin je već pobijedio’. Šta je, dovraga, ovo? Mi pobjeđujemo u svemu.“
Američki ministar finansija Skot Besant rekao je da bi mogle biti uvedene dodatne sankcije ili sekundarne carine na trgovinske partnere Rusije ako sastanak na Aljasci ne prođe dobro.
Međutim, Tramp je do sada odbijao da popusti pod domaćim političkim pritiskom da uvede presudne carine na ruske trgovinske partnere. Obećao je da će do kraja mjeseca povećati carine na uvoz iz Indije na 50 odsto, ali to može biti pregovarački trik uoči trgovinskih razgovora. Nove američke sankcije protiv Kine, najvećeg ekonomskog saveznika Rusije, odložene su do novembra.
Samouvjerena Moskva odbacila je značaj evropskih konsultacija sa Trampom. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Aleksej Fadejev rekao je: „Smatramo da su konsultacije koje su tražili Evropljani politički i praktično beznačajne. Verbalno, Evropljani podržavaju diplomatske napore Vašingtona i Moskve da riješe ukrajinsku krizu, ali u stvarnosti Evropska unija ih sabotira.“
Rusija navodi da će se na sastanku na Aljasci vjerovatno razgovarati o cijelom spektru rusko-američkih bilateralnih odnosa, a ne samo o Ukrajini. „Nadamo se da će ovaj sastanak omogućiti liderima da se fokusiraju na čitav niz pitanja – od krize u Ukrajini do prepreka koje ometaju normalan i konstruktivan dijalog, što je ključno za obezbjeđivanje međunarodnog mira i stabilnosti“, rekao je portparol.
Iskusni ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov prisustvovaće razgovorima na Aljasci.
Prije sastanka, mađarski premijer Viktor Orban pokušao je da dolije so na ranu Evropi, izjavivši da je Rusija pobijedila u ratu. „Razgovaramo kao da je situacija rat bez kraja, ali nije tako. Ukrajinci su izgubili rat. Rusija je pobijedila u ovom ratu“, rekao je.
Orban je dodao da je jedino pitanje „kada i pod kojim okolnostima će Zapad, koji podržava Ukrajince, priznati da se to dogodilo i kakve će biti posljedice“.
Orban je jedini lider EU koji nije podržao zajedničku izjavu da Ukrajina mora sama odlučiti o svojoj budućnosti.
