Evropska komisija je predložila novi paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, koji se odnosi na energetiku, finansijske tokove i trgovinu.
Ovaj 20. paket predložen je, kako je obrazložila predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen, jer Rusija namjerno gađa civilnu infrastrukturu i energetske objekte i sisteme za grijanje, zbog čega je veliki dio stanovništva tokom ledenih dana bez struje.
„Ovo nije ponašanje države koja želi mir. Ovo je ponašanje države koja vodi rat iscrpljivanja protiv nevinih civila. Dok se u Abu Dabiju vode važni mirovni razgovori, moramo biti jasni: Rusija će doći za pregovarački sto samo ako bude pod pritiskom. To je jedini jezik koji Rusija razumije“, navela je ona.
U saopštenju Evropske komisije navodi se da je Rusija zauzela samo 0,8 posto ukrajinske teritorije uprkos velikim ljudskim gubicima.
Ona je navela da se novim paketom uvodi potpuna zabrana pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, te da su izlistali još 43 broda „flote u sjeni“ kojima se izbjegavaju međunarodne sankcije, čime njihov ukupni broj dostiže 640.
„To će dodatno smanjiti prihode Rusije od energije i otežati pronalaženje kupaca za njenu naftu“, dodala je Fon der Lajen.
Žele takođe novim paketom da otežaju Rusiji nabavku tankera koji bi se koristili za ovu flotu, te da se uvede sveobuhvatna zabrana pružanja održavanja i drugih usluga LNG tankerima i ledolomcima.
Takođe bi se ograničio ruski bankarski sistem, kako ne bi mogao da stvara alternativne kanale plaćanja za finansiranje ekonomske aktivnosti.
„Ovo je slaba tačka Rusije i na nju snažno djelujemo. Navodimo još 20 ruskih regionalnih banaka i uvodimo mjere protiv kriptovaluta, kompanija koje njima trguju i platformi koje omogućavaju trgovinu kriptom, kako bismo zatvorili puteve zaobilaženja sankcija“, dodala je predsjednica Komisije.
Sankcije se uvode i bankama u trećim zemljama koje su uključene u olakšavanje ilegalne trgovine sankcionisanom robom.
Trećim blokom mjera pooštrava se izvoz prema Rusiji, uvodeći nove zabrane za robu i usluge – od gume do traktora i sajberbezbjednosnih usluga, u vrijednosti preko 360 miliona eura.
„Takođe uvodimo nove zabrane uvoza metala, hemikalija i kritičnih minerala koji do sada nisu bili sankcionisani, ukupne vrijednosti više od 570 miliona eura. Dalje uvodimo dodatna ograničenja izvoza za predmete i tehnologije korištene u ruskim vojnim naporima, uključujući materijale za proizvodnju eksploziva. Predlažemo i kvotu za uvoz amonijaka kako bismo ograničili postojeće količine“, navela je.
Predložene su jače pravne zaštite za kompanije iz EU kako bi bile zaštićene od kršenja autorskih prava ili nepoštene eksproprijacije.
Prihodi Rusije od nafte i gasa, navodi se iz Komisije, pali su za 24 posto u 2025. godini u odnosu na prethodnu godinu, što je najniži nivo od 2020. godine. Prihodi od nafte i gasa, dalje navode, u januaru će biti najniži od početka rata.
„Ovo potvrđuje ono što smo već znali: naše sankcije djeluju i nastavit ćemo da ih primjenjujemo dok Rusija ne pristupi ozbiljnim pregovorima s Ukrajinom o pravednom i trajnom miru“, rekla je Fon der Lajen.
Pozvala je države članice da podrže nove sankcije kako bi poslale „snažan signal“ uoči četvrte godišnjice rata.
Navela je i da s SAD-om i Koalicijom voljnih EU razvija mirovni plan koji uključuje snažne bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
