Evropa je u utorak pokrenula Međunarodnu komisiju za potraživanja za Ukrajinu, s ciljem da se osigura da Kijev bude obeštećen za štetu u vrijednosti stotina milijardi dolara nastalu usljed ruskih napada i navodnih ratnih zločina.
Skup u Hagu, na kojem su se okupile desetine lidera, među njima i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, poklopio se s diplomatskom inicijativom Sjedinjenih Država za okončanje rata u Ukrajini.
“Svaki ruski ratni zločin mora imati posljedice za one koji su ga počinili”, rekao je Zelenski, prije nego što su 34 evropska lidera na skupu u utorak u Hagu potpisala konvenciju kojom se formalno osniva komisija.
“Upravo tu počinje pravi put ka miru”, dodao je. “Nije dovoljno natjerati Rusiju na dogovor. Nije dovoljno zaustaviti ubijanje. Moramo natjerati Rusiju da prihvati da u svijetu postoje pravila.”
Osnivanje komisije za potraživanja ne znači da Ukrajinci mogu očekivati brzu isplatu ratne odštete za pretrpljenu štetu, ističe Rojters..
Detalji o tome kako bi se isplaćivale eventualne odštete koje dodijeli komisija, sa sjedištem u Holandiji, tek treba da budu razrađeni. U ranim razgovorima pominjalo se korišćenje ruske imovine zamrznute od strane EU, uz dodatne doprinose država članica.
“Cilj je da utvrdimo validne zahtjeve koje će na kraju platiti Rusija. To zaista mora platiti Rusija; ova komisija ne nudi nikakvu garanciju za naknadu štete”, rekao je holandski ministar spoljnih poslova David van Vil.
Registar štete, koji je ustanovljen prije dvije godine i koji će postati dio komisije za potraživanja, već je primio više od 86.000 zahtjeva koje su podnijeli pojedinci, organizacije i javna tijela u Ukrajini, u širokom rasponu kategorija.
Ruski zvaničnici nisu bili odmah dostupni za komentar povodom komisije. Kremlj negira optužbe za ratne zločine koje su ruske snage navodno počinile u Ukrajini. Moskva je predlog EU da se imobilisana ruska imovina iskoristi za finansiranje odbrane Ukrajine i budžetskih potreba ocijenila kao nezakonit i zaprijetila odmazdom.
Planovi za obeštećenje žrtava zlostavljanja u Ukrajini, od seksualnog nasilja i deportacije djece do uništavanja vjerskih objekata, mogli bi biti dodatno zakomplikovani uključivanjem amnestije za ratne zločine u eventualni mirovni sporazum, kakvu je ranije predložila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.
Više od 50 država i Evropska unija izradili su konvenciju Savjeta Evrope o osnivanju komisije, koja bi stupila na snagu nakon ratifikacije najmanje 25 potpisnica, pod uslovom da budu obezbijeđena dovoljna sredstva za finansiranje njenog rada.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je, kako prenosi agencija Asošiejtid pres, da će Unija izdvojiti milion eura za finansiranje rada komisije. Procjenjuje se da je ukupno potrebno oko 3,5 miliona eura.
Mnoge od istih zemalja podržale su i osnivanje novog međunarodnog suda, takođe pod okriljem Savjeta Evrope, koji bi procesuirao visoke ruske zvaničnike zbog invazije na Ukrajinu.
Komisija, drugi dio međunarodnog mehanizma za kompenzaciju Ukrajini, razmatraće, procjenjivati i odlučivati o zahtjevima upućenim Registru štete za Ukrajinu, koji je Savjet Evrope osnovao 2023. godine, te će o visini naknade odlučivati od slučaja do slučaja.
Zahtjevi se mogu podnositi za štetu, gubitke ili povrede izazvane ruskim djelima počinjenim u Ukrajini ili protiv Ukrajine, od početka invazije 24. februara 2022. Kako se navodi u nacrtu prijedloga, zahtjeve, koji obuhvataju kršenja međunarodnog prava, mogu podnijeti pogođeni pojedinci, kompanije ili ukrajinska država.
Svjetska banka procijenila je da će troškovi obnove u narednoj deceniji iznositi 447 milijardi eura, odnosno gotovo tri puta više od ukupne ekonomske proizvodnje Ukrajine u 2024. godini.
Međutim, ta procjena obuhvata period samo do decembra 2024. i ne uključuje štetu nastalu ove godine, kada su ruski napadi dronovima i raketama eskalirali u kampanji usmjerenoj na komunalne sisteme, saobraćaj i civilnu infrastrukturu.
Zelenski je juče izjavio da bi prijedlozi, o kojima se pregovara s američkim zvaničnicima, o sporazumu za okončanje rata mogli biti finalizovani u narednim danima, nakon čega bi ih američki izaslanici predstavili Kremlju, uoči mogućih daljih sastanaka u SAD narednog vikenda.
Nacrt mirovnog plana o kojem se s Amerikancima razgovaralo u ponedjeljak u Berlinu “nije savršen”, ali je “veoma primjenljiv”, rekao je Zelenski novinarima nekoliko sati nakon razgovora. Ipak, upozorio je da neka ključna pitanja – prije svega šta će biti s ukrajinskom teritorijom koju su zauzele ruske snage – ostaju neriješena.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je juče da Rusija želi sveobuhvatan mirovni sporazum, a ne privremeno primirje. “Ako Ukrajina traži ‘trenutna, neodrživa rješenja, malo je vjerovatno da ćemo biti spremni da učestvujemo’”, rekao je. “Želimo mir – ne želimo primirje koje bi Ukrajini dalo predah i omogućilo pripremu za nastavak rata”, rekao je novinarima. “Želimo da zaustavimo ovaj rat, ostvarimo naše ciljeve, zaštitimo naše interese i garantujemo mir u Evropi u budućnosti”.
