Nakon pandemije koronavirusa i finansijske krize koja je uslijedila svjetska ekonomija je ušla u eru neproduktivnosti, koja je i dalje njen najveći problem.
To je jedna od ocjena koja se mogla čuti tokom prvog panela na Ekonomskom samitu turske privredne komore (Turkcham) u Crnoj Gori. Među izlagačima na samitu, govorio je i premijer Milojko Spajić.
Spajić kazao je da je Crna Gora potpuno fokusirana na ulazak u Evropsku uniju. Naveo je da je uvjeren da će 44. Vlada obezbijediti reforme koje su neophodne. Dodao je da će se raditi na jačanju investicionog ambijenta, efikasnosti javnih usluga, poreskog sistema i diversifikaciji ekonomije.
Istakao je da do 2030. žele da stvore uslove za izgradnju infrastrukture, odnosno aerodroma, puteva i željeznice. Osim toga, naglasio je da je uvjeren da je infrastruktura pravi način da Crna Gora privuče strane investicije.
Kako je kazao, država ima dobru saradnju sa Turskom ali postoji još prostora za saradnju u zdravstvu, avio i drugim sektorima. Ponovio je da je Crna Gora strateški orijentisana na investicije.
Rektor Bilgi Univerziteta u Istanbulu Ege Yazgan, kazao je da je problem neproduktivnosti nije zaobišao ni Tursku, koja ima probleme i sa inflacijom i deficitom državne kase. On je pojasnio da je svjetski odgovor na korona krizu bio isti kao na onu iz 2008., odnosno štampanje novca.
Razlika je kako je pojasnio, što tada inflacija nije porasla jer je emitovani novac ostao u bankarskim emisijama, što se nije desilo nakon 2020.
Kako je Yazgan naveo, prolem neproduktivnosti su umanjile inovativne kompanije koje su se od tada, pojavile na tržištu.
„Nove tehnologije mogu dovesti do nove produktivnosti, počev od Sjedinjenih Američkih Država. To se potvrdilo u različitim djelovima svijeta“, istakao je on.
Dodao je da Turska ima nestabilan rast, uslovljen kapitalnim investicijama jer im privreda zavisi od unutrašnje potražnje. To se kako tvrdi, može umanjiti izvozom, većom produktivnosti…
Ekonomski savjetnik predsjednika Crne Gore Mladen Grgić, takođe je istakao da je kovid usporio ekonomiju te da je rat u Ukrajini dodatno destabilizovao.
Kako je kazao, imali smo stampedo inflacije posljednje tri godine te da se crnogorska ekonomija pokazala kao ranjiva, ali i fleksibilna. Istakao je da će svaka zemlja koja ove godine uvede reforme, imati dobar temelj za narednu kada se svjetska ekonomija stabilizuje.
Sadi Uzonoglu koji predaje na Univerzitetu Trakya, naveo je da je Crna Gora zemlja mogućnosti jer nema rizik valute jer koristi euro. On je dodao da žele da država bude još privlačnija za Tursku i da bude centar digitalne transformacije, odnosno da pozove IT kompanije, tehnopark i Univerzitete.
Među prisutnima na samitu bili su ministri javne uprave i evropskih poslova Maraš Dukaj i Maida Gorčević, predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi Ivan Otović, poslanici Socijaldemokrata Boris Mugoša i Nikola Zirojević, sekretar bivšeg Ministarstva kapitalnih investicija u Vladi Dritana Abazovića Admir Šahmanović, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović….
Predsjednik Turkcham-a Burhan Genc kazao je da žele partnerstvo sa Crnom Gorom, koje će biti na korist obje strane.
Tokom drugog panela, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mijat Jocović kazao je da se stalno govori o nivou stranih investicija ali da smatra da se nije reagovalo u skladu sa prioritetima. On je naveo da državu čeka težak zadatak ali da je ključno ojačati institucije jer je zakonski okvir dobar.
Smatra da su investicije iz Turske dobrodošle jer sa tom zemljom dijelimo istoriju, sličnu kulturu i naslijeđe. Naglasio je da je u Crnoj Gori postignuta stabilnost nakon dužeg vremena kao i da je država sada na putu ka Evropskoj uniji.
Dodao je da je u državi veliko interesovanje stranih državljana i za master studije na engleskom jeziku, posebno za sektor medicine i inženjerstva. Istakao je i da vjeruje da je članstvo u Evropskoj uniji moguće u skorije vrijeme, te da su Crnoj Gori potrebne funkcionalne institucije.
Turski ambasador u Podgorici Bariš Kalkavan kazao je da vjeruje da će bez obzira na geopolitičke šokove, Crna Gora ostati jaka ekonomija. On je pojasnio da između dvije zemlje već imamo 40 letova sedmično obećali da će u toku 2024. godine, uložiti još 800 miliona eura u Crnu Goru.
Istakao je da se radi na uspostavljanju radnih grupa i komisija između institucija dvije zemlje za sektore poljoprivrede, šumarstva, turizma…
Predavač na Piri Reis Univerzitetu Ergan Aslanoglu naglasio je da su najveće ekonomske geopolitičke promjene nastale prije korone, i to u trgovinskom ratu Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Dodao je da je korona kriza promjenila tržište rada te da sve više radne snage ne želi da radi ili se bavi „hibrdnim“ poslovima.
Istakao je da Crna Gora mora da razmisli kako da diversifikuje turizam, kako bi ubirala ove prihode tokom cijele godine. Tvrdi da je za to ključan zdravstveni i obrazovni turizam te da tu leži najveći potencijal.
Jedan od osnivača firme „My education consultancy“ Mert Yilmaz dodao je da turske investicije u Crnoj Gori većinom idu u nekretnine, ali da će se te mijenjati kako se bude stvorila stabilnija sredina. On je pojasnio da je Turska imala priliv direktnih stranih investicija ali da svoju šansu nije iskoristila da ih proširi na cijelu ekonomiju.
Zamjenik predsjednika Turkcham-a Mustafa Yigit Zeren, kazao je da stvaraju most između Turske i Crne Gore te da planiraju organizaciju brojnih kulturnih događaja. On je naglasio da će turskim investitorima da stave brojne instrumente na raspolaganju i da pospješe inveseticije u Crnu Goru.
„84 miliona dolara turskih kompanija je već uloženo u Crnu Goru“, naveo je Zeren i naglasio da žele i jaču diplomatsku saradnju.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić istakla je da država ima veće kapacitete za investicije, posebno u centralnom i sjevernom dijelu zemlje. Ona je dodala i da se turske kompanije sada okreću ka tim regijama, nakon više godina ulaganja na primorju.
Drakić je kazala da Turska Crnoj Gori može pomoći u digitalizaciji, ozelenjavanju ekonomije ali i da je osnova za saradnju napredak saobraćajnog sektora. Naglasila je da državu treba razvijati i kroz ulaganje u zelenu energiju.
