Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je „Vijestima“ da Evropska unija (EU) pažljivo prati razvoj situacije u sektoru bezbjednosti, uključujući i predložene izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Poručio je da EU očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih zakonodavnih izmjena, uključujući i „omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona“.
Mersije je naglasio da su zabilježili zabrinutosti, koje su tim povodom iznijele domaće organizacije civilnog društva.
„Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava“, kazao je on.
Mersije je u odgovoru „Vijestima“ naveo da se posebno očekuje da Crna Gora – kao država kandidat za članstvo u EU „dosljedno poštuje i garantuje primjenu demokratskih principa, osnovnih prava i načela podjele vlasti, koji predstavljaju ključne elemente procesa pristupanja EU“.
Vlada je krajem prošle sedmice na elektronskoj sjednici, bez prethodne javne rasprave, usvojila Predlog zakona o ANB-u, koji su po skraćenoj proceduri predali u skupštinsku proceduru.
Zbog predloženih zakonskih izmjena, danima su oštro reagovale brojne nevladine organizacije, Udruženje pravnika, opozicionari koji su naglasili da je Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost neustavan i protivan međunarodnim standardima, zbog čega su zatražili da se hitno povuče iz skupštinske procedure, radi usklađivanja sa Ustavom i propisima EU.
Tokom današnje sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost čula su se brojna pojašnjenja zbog čega bi trebalo da se Predlog zakona o ANB-u povuče iz procedure jer se njime daju mnogo šira ovlašćenja ANB-u, da bez ikakvog sudskog naloga ili nadzora, pristupaju svim bazama podataka, kako državnih organa i organa lokalne samouprave tako i pravnih lica i drugih subjekata.
Na kraju sjednice Odbora, ministar pravde Bojan Božović je predložio da amandmanski reaguju, kako bi se dobilo bolje zakonsko rješenje.
Božović je naveo da su voljni da predlože i neke amandmane kako niko, kako je rekao, ne bi stekao utisak da stvaraju instituciju sa nekim „faraonskim ovlašćenjima“.
Samo nekoliko sati nakon sjednice Odbora, reagovala je Vlada, koja je na elektronskoj sjednici usvojila čak osam amandmana na Predlog zakona o ANB-u, koji unose veće proceduralne garancije u dijelu pristupa bazama podataka, ali i proširuju operativne mogućnosti ANB-a, posebno u pogledu lokacijskog nadzora, koji sada može odobriti direktor tajne službe.
Amandmanima, sudska kontrola ostaje ključna, za sve druge vrste nadzora što nije bio slučaj u prvoj verziji Predloga zakona o ANB.
