Nakon velikih gubitaka tokom ponedeljka (5. avgust) i berzanskog potresa u Aziji, ali i drugim delovima sveta, negativan trend se ipak nije nastavio u utorak u prvim jutarnjim satima trgovine hartijama od vrijednosti na evropskim berzama.
Najvažnija tržišta akcija sa početkom današnjeg rada zabilježila su blagi oporavak nakon „crnog ponedeljka“. U Londonu je indeks FTSE 100 porastao za 0,5 odsto na 8050,58 poena. U evrozoni je pariski indeks CAC 40 bio u plusu od 0,2 procenta (7159,94), a najvažniji njemački indeks DAX u Frankfurtu je već u prvim minutima rada „skočio“ za cijelih 0,7 odsto – na 17.451,27 poena.
Nekoliko sati prije evropskih tržišta, s radom je počela i berza u Tokiju. Indeks Nikkei je zabilježio osjetan plus od oko deset posto – nakon jučerašnjeg dana u kojem je ta berza pretrpjela najteže gubitke u posljednje vrijeme (-12 odsto).
Razlog „kraha“ početkom ove nedjelje je bio prije svega strah investitora od moguće recesije u SAD, što bi moglo da se negativno odrazi na globalnu ekonomiju. Nakon jučerašnje panike stvari se sada smiruju, kazao je Johen Štancl, analitičar brokerske kuće CMC Markets. Nemački DAX je juče u jednom trenutku imao pad vrijednosti od 3,6 odsto, ali je trgovinu okončao ipak s nešto blažim padom od -1,8 procenata u odnosu na prethodni trgovački dan. To je sasvim drugačija slika od one koja je vladala u proljećnim mjesecima, kada je DAX bilježio rekord za rekordom.
Tokom ove godine, najvažniji njemački berzanski indeks je dosegao rekordnu vrijednost. U jednom trenutku je DAX prešao granicu od 18.800 poena. Slično je do prije nekoliko nedjelja bilo i na Volstritu: bio je registrovan pozitivan trend. Vrijednosti hartija su u prosjeku rasle. Dow Jones je na primjer u julu dosegao rekordni nivo. Vodeći američki indeks je naime u jednom trenutku bio „preskočio“ i granicu od 41.100 poena.
Ali, sada se širom svijeta događa suprotna stvar – indeksi svuda bilježe negativan trend. DAX je tako prošlog petka opao dobrano ispod granice od 18.000 poena. Dow Jones je bio na nivou ispod 40.000 poena. Japanski indeks je juče doživeo najgori „krah“ u posljednjih više od 35 godina. Referentni indeks Nikkei 225 je naime s minusom većim od 12 odsto pretrpio najteži gubitak u jednom poslovnom danu još od „crnog ponejdeljka“ u oktobru 1987.
Koji su razlozi aktuelnog potonuća vrijednosti akcija? Za to postoji više razloga. Jedan od glavnih „motora“ negativnog trenda je strah od recesije u SAD. Investitori, naime, strahuju od mogućnosti da je pravo stanje američke privrede čak i gore od pretpostavljenog. I zato se rješavaju brojnih hartija od vrijednosti. Stručnjaci za devize njemačke banke Komercbank (Commerzbank) govore o „panici na tržištu u kontekstu konjunkture SAD“.
Američka privreda u posljednje vrijeme posustaje, konjunkturni podaci su loši. Negativan trend vlada na primjer u važnoj prerađivačkoj industriji. Znake slabosti pokazuje čak i američko tržište rada koje je u prošlosti u pravilu bilo dosta robusno. Tokom jula najveća nacionalna ekonomija svijeta je iznenađujuće „kreirala“ manje novih radnih mjesta od očekivanog broja, a stopa nezaposlenosti nije dostigla najviši nivo u posljednje tri godine.
„To pokazuje da je ekonomija na preniskom nivou, a da su kamatne stope previsoke“, kaže Askan Iredi iz firme za upravljanje imovinom Plutos za njemački javni servis ARD. U SAD ne samo da vlada stagnacija, već je moguća čak i recesija, dodaje ovaj finansijski stručnjak.
To mišljenje dijele i neki drugi stručnjaci. „Mi smo našu vjerovatnoću recesije u narednih 12 mjeseci podigli za deset odsto na 25 procenata“, piše u novoj studiji analitičara finansijske kuće Goldman Zaks. Još su pesimističnije prognoze analitičara firme Džej-Pi-Morgan, koji smatraju da vjerovatnoća recesije u SAD iznosi čak 50 odsto.
„U proteklim mjesecima su dobri konjunkturni podaci stvorili iluziju američke privrede kojoj niko i ništa ne može da naudi“, kaže Johen Štancl iz CMC Markets. I dodaje da se sada ta iluzija raspada, odnosno da berze reaguju na slabe podatke. U SAD je i te kako moguća recesija, smatra Štancl.
Investitore nije umirila ni najnovija odluka Američke centralne banke: Fed je sredinom prošle nedjelje nagovijestio da bi tokom septembra mogao da snizi referentnu kamatnu stopu. Goldman Sachs zbog slabije privredne dinamike očekuje da bi Fed i u septembru i u novembru i decembru mogao da snizi tu kamatnu stopu za po četvrt procenta.
I Bitkoin je početkom ove nedjelje pretrpio znatne gubitke. Kurs najstarije i najpoznatije kriptovalute je u jednom trenutku spao na nivo manji od 50.000 dolara. To je najniži kurs od februara. Bitkoin je od petka uveče izgubio više od 10.000 dolara. Posljednji put je tako snažan pad u relativno kratkom razdoblju zabilježen u junu 2022. Gubitke je pretrpeo i Ethereum, druga po važnosti kriptovaluta.
Analitičar Timo Emden iz firme Emden-riserč govori o „koktelu nesigurnosti“ koji se negativno odražava na Bitkoin. Tu posebno izdvaja strah od moguće recesije u Americi. Na pad vrijednosti akcija utiče i zabrinutost zbog stanja u kojem se nalazi tehnološki sektor.
Američki tehnološki divovi Epl, Amazon i Intel prošle nedjelje su prezentovali razočaravajuće kvartalne izveštaje.
Intel je nakon neočekivano velikog pada stope dobiti odmah najavio ogroman program štednje, uključujući i masovne otkaze. Amazon i Epl nisu uspjeli da realizuju zadate ciljeve u prošlom tromjesečju.
Zbog toga investitori na berzama masovno prodaju prije svega akcije tehnološkog sektora koje su imali u svom portfoliju.
Dodatni faktor nesigurnosti na berzama je konflikt na Bliskom istoku. Mnogi investitori se pitaju da li prijeti novi talas eskalacije? Izrael i SAD se, nakon ubistva političkog vođe islamističkog Hamasa u Teheranu, pripremaju za moguće osvetničke akcije Irana i njegovih saveznika. A to utiče na porast opasnosti od rata u regionu u kojem se nalaze bogata nalazišta nafte.
Raste i zabrinutost zbog cijena energije. Trećina od oko 100 miliona barela nafte koja se dnevno proizvede potiče upravo s Bliskog istoka. Često se već govorilo o prijetećem požaru u tom važnom regionu za eksploataciju nafte, ali „rizik nikada nije bio tako visok kao danas“, kaže Jirgen Molnar iz brokerske kuće RoboMarkets.
Ni pad cijene nafte ne bi bio baš dobar znak. To bi značilo da potražnja opada, odnosno da je stanje u privredi loše.
Od svega toga profitira – zlato. Vrijednost tog plemenitog metala je porasla tokom proteklih nedjelja. Zlato ima status „sigurne luke“ u turbulentnim vremenima. Krajem prošle nedjelje su porasli i kursevi američkih državnih obveznica.
Zbog lošeg raspoloženja na berzanskom parketu, raste potražnja za sigurnijim papirima, pa i za onima koji donose manji profit. Jedna od tih sigurnih investicija su i njemačke državne obveznice. Njihov bonitet sve najveće rejting agencije ocenjuju maksimalnom ocenom: AAA.
