Broj deportacija u Njemačkoj porastao za čak 30 posto

Broj deportacija u Njemačkoj porastao za čak 30 posto

Njemačka je od početka 2024. deportovala 30 posto više ljudi u odnosu na prošlu godinu kada je to povećanje iznosilo 25 posto u poređenju s 2022. godinom, rekao je portparol njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova.

Naveo je da su razlog za to strožiji zakoni koji su stupili na snagu, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa .

Od početka ove godine zabilježeno je 6.316 deportacija, dok je u istom razdoblju 2023. bilo 4.792 deportacija.

Njemačka je tokom cijele 2023. deportovala 16.430 osoba, a 2022. je ta brojka iznosila 12.945.

Mnogi ljudi su u prethodne dvije godine deportovani nazad u Sjevernu Makedoniju, Gruziju i Austriju. Njemačka mnoge deportuje u druge zemlje članice Evropske unije, jer su tamo živjeli prije nego što su došli u Njemačku, pa bi stoga trebali proći postupke za dobijanje azila u tim državama.

Deportacije su dobile novu pažnju otkako je u Manhajmu avganistanski imigrant ubio njemačkog policajca. Njemačka dosad nije deportovala državljane Avganistana i Sirije u njihove matične zemlje jer ih se smatra nesigurnim.

Njemački kancelar Olaf Šolc je u četvrtak objavio da želi ponovo dozvoliti deportaciju teških kriminalaca u Avganistan i Siriju. Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno razmatra moguće načine da se to ostvari.

Pro Asyl, njemačka organizacija koja se zalaže za prava izbjeglica, osudila je Šolcovu inicijativu.

“Međunarodno pravo jasno zabranjuje deportacije u Afganistan i Siriju”, rekao je čelnik organizacije Karl Kop za novine Augsburger Allgemeine .

Kop je Šolcovu namjeru opisao kao nezakonitu jer “su obije zemlje poznate po svom korištenju mučenja i nehumanih kazni”.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je takođe upozorilo protiv saradnje s talibanima, koji upravljaju Avganistanom, u vezi deportovanja avganistanskih prijestupnika.

“Talibani će htjeti barem djelimično međunarodno priznanje u zamjenu za bilo kakvu repatrijaciju”, rekao je portpaol njemačke ministarke vanjskih poslova Analene Berbok, u Berlinu.

“A činjenica je da njemačka vlada ne priznaje de facto talibansku vladu u Avganistanu, poput svake druge zemlje u svijetu, i ne sarađuje s njom”.

Postoji samo povremen kontakt “na tehničkom nivou” u pojedinačnim slučajevima, dodao je portparol.

Talibani su ranije pokazali da su otvoreni za saradnju što se tiče prihvatanja avganistanskih kriminalaca i opasnih pojedinaca.