U potezu koji predstavlja najoštriji prekid sa tradicionalnom ulogom Britanije kao čvrstog saveznika Izraela i dovodi u pitanje stare saveze, britanska vlada je u utorak objavila da će obustaviti trgovinu sa jevrejskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, optuživši pojedine doseljenike za „etničko čišćenje“ Palestinaca.
Francuska i Kanada najavile su iste mjere, što predstavlja jednu od najsnažnijih zajedničkih akcija velikih zapadnih saveznika Izraela protiv širenja naselja na Zapadnoj obali.
Potez je juče dobio podršku i izvan kruga zapadnih zemalja. Turska, Pakistan, Saudijska Arabija, UAE, Katar, Egipat, Indonezija i Jordan pozdravili su odluku Britanije izrazivši nadu da će i druge države preduzeti slične mjere.
Mada bi praktični efekat sankcija mogao biti uglavnom simboličan, njihov politički značaj je znatno veći, jer pokazuju koliko su rat u Gazi i širenje naselja na Zapadnoj obali produbili izolaciju Izraela i opteretili odnose sa državama koje je dugo smatrao bliskim saveznicima.
Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi, čvrsti pristalica Izraela, osudio je sankcije i optužio britansku vladu za „mržnju prema Jevrejima“, ali ni Bijela kuća ni Stejt department nijesu oštro kritikovali taj potez. „Ne znam da li su zaista svjesni posljedica i kako će ovo uticati na Britance“, rekao je Hakabi za BBC. „Ovo je iracionalan potez.“
Takve reakcije pokazuju koliko britanski zaokret prema Izraelu nosi i rizik od zaoštravanja odnosa sa Vašingtonom. „Njujork tajms“ ocjenjuje da je Britanija, koja je ranije uglavnom slijedila Francusku kada je riječ o pritisku na Izrael, pod novim rukovodstvom preuzela vodeću ulogu u protivljenju izraelskim naseljima, i to uz rizik da izazove nezadovoljstvo SAD.
Kada je Britanija prošlog septembra potvrdila da će priznati palestinsku državu, slijedila je Francusku, koja je nekoliko mjeseci ranije nagovijestila da namjerava da povuče taj simbolički veoma značajan potez. U utorak, gotovo godinu kasnije, Britanija je bila ta koja je preuzela inicijativu.
Redosljed tih diplomatskih poteza djelimično odražava unutrašnju politiku svake od tih zemalja, navodi američki list i podsjeća da je prošle godine francuski predsjednik Emanuel Makron, približavajući se završnici svog mandata, želio da učvrsti svoje političko nasljeđe. Sada novi britanski premijer Endi Bernam želi da umiri članove Laburističke partije koji su zgroženi stradanjem u Gazi i ljuti zbog toga što Britanija nije učinila više.
„Ovi potezi, posmatrani zajedno, pokazuju koliko je evropski pritisak na Izrael postao ujedinjen“, piše Njujork tajms, navodeći da se izraelska vlada našla u dubokom raskolu sa Evropom i u sukobu sa njene dvije najveće vojne sile, nekada čvrstim saveznicima.
Američki list navodi da izvoz iz naselja čini tek mali dio godišnje trgovinske razmjene Britanije i Izraela, vrijedne oko osam milijardi dolara. Ipak, prihodi od proizvoda poput urmi, vina i plastike, uz subvencije izraelske vlade, važni su za ekonomiju pojedinih naselja.
List ističe i da je zabrana dodatno ogolila rastuće razilaženje Evrope i SAD u politici prema Bliskom istoku. Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da administracija Donalda Trampa „očigledno“ neće slijediti Britaniju.
Oštra reakcija Izraela pokazuje da tamošnja vlada britanski zaokret ne doživljava kao simboličan. Izrael je obavijestio Britaniju da mora da u roku od mjesec dana zatvori svoj konzulat u Istočnom Jerusalimu, osnovan 1839. godine i jedno od najstarijih diplomatskih predstavništava u regionu.
Izrael je takođe zabranio ulazak u zemlju za 12 britanskih političara, naložio britanskim zvaničnicima i diplomatama na Zapadnoj obali i u koordinacionom centru za Gazu u Izraelu da napuste svoja mjesta, te saopštio da Britanija više ne može da obučava palestinske snage bezbjednosti na Zapadnoj obali.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar optužio je „neprijateljsku laburističku vladu“ da „sistematski djeluje protiv države Izrael“. Dodao je da Izrael nije imao izbora nego da uzvrati na potez koji je nazvao „moralno izopačenim“.
Izrael još nije najavio mjere protiv Francuske ili Kanade, koje su se pridružile Britaniji u najavi obustave trgovine sa naseljima, niti protiv još devet zemalja koje su podržale britanske sankcije. Upravo širina tog fronta otežava Izraelu da odgovori istom mjerom, jer su zabranu podržale i Danska, Finska, Island, Irska, Norveška, Poljska, Portugal, Španija i Švedska.
Ministri spoljnih poslova tih zemalja saopštili su da su na potez bili podstaknuti „nezapamćenim nivoom nasilja doseljenika i širenjem naselja“, posebno ukazujući na planove za novu izgradnju u području E1 na Zapadnoj obali, koje se smatra ključnim za održivost buduće palestinske države.
Dok će većina tih zemalja ograničiti trgovinu robom iz naselja, Britanija, Francuska i Kanada najavile su i mjere protiv usluga, odnosno pojedinaca i kompanija koje podržavaju, omogućavaju ili imaju korist od naseljavanja. Analitičari upozoravaju da bi takve mjere mogle biti pravno i praktično složene, ali i da predstavljaju ulazak u dosad neistražen teren sankcija prema izraelskim naseljima.
„Niko do sada nije išao tako daleko“, kazao je za Njujork tajms Danijel Levi, koji vodi Projekat SAD/Bliski istok, sa sjedištima u Londonu i Njujorku. „Ovo nas uvodi na novi teren, svakako kada je riječ o Britaniji.“
Levi, koji je prethodnu laburističku vladu kritikovao zbog, kako je govorio, polovičnih mjera prema Izraelu, smatra da je premijer Bernam shvatio da mora da učini više. Zaokret u britanskoj politici prema Izraelu predvodi šef diplomatije Ed Miliband, koji je zauzeo znatno oštriji stav od svojih prethodnika. Miliband se u parlamentu u utorak opisao kao „ponosni britanski Jevrejin“ koji podržava Izrael, ali je oštro kritikovao stanje na Zapadnoj obali.
„Britanska vlada smatra da se u djelovima Zapadne obale sprovodi etničko čišćenje Palestinaca koje vrše teroristi među doseljenicima“, rekao je Miliband. „Izraelska vlada je prečesto zatvarala oči pred tim.“
Miliband je juče rekao da žali zbog odluke Izraela da naredi zatvaranje konzulata, ali da ga taj potez nije iznenadio. On je kazao da je London procjenjivao da li bi cijena preduzimanja mjera bila veća od koristi, ali je zaključio da Britanija ne može „jednostavno stajati po strani zato što se plaši reakcije Izraela“.
Levi je za Njujork tajms istakao da je Britanija odbacila argument da bi sa mjerama trebalo da sačeka izraelske izbore narednog mjeseca, kako ne bi dodatno ojačala premijera Benjamina Netanjahua i tvrdu struju u njegovoj vladi. Prema njegovim riječima, ta struja već ima dovoljno političke moći.
Njujork tajms dodaje da će osmišljavanje trgovinskih sankcija trajati mjesecima i da njihova primjena neće biti jednostavna. Ipak, Levi smatra da je riječ upravo o vrsti zahtjevnog diplomatskog posla u kojem je Britanija tradicionalno bila uspješna.
„Time se zapravo testira koliko Britanija još ima međunarodne težine“, rekao je Levi, ocjenjujući da London sada preuzima vodeću ulogu i time drugim državama otvara više prostora za djelovanje.
