Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden je u nezgodnoj političkoj poziciji dok kreira američki odgovor na prkosni potez izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u sprovođenju prvog dijela kontroverzne reforme pravosuđa.
Zbog dugogodišnjeg statusa Vašingtona kao najvažnijeg saveznika Izraela i najvećeg snabdjevača oružjem, djeluje da su Bajdenu opcije ograničene.
Direktni i ponekad oštri pozivi Bajdena i visokih zvaničnika nisu uspjeli da odvrate Netanjahua i njegovu religiozno-nacionalističku koaliciju da u ponedjeljak u parlamentu izglasa nova ograničenja za izraelski Vrhovni sud, koje kritičari u SAD i na masovnim uličnim protestima u Izraelu nazivaju antidemokratskim.
Bijela kuća je u šturom saopštenju nazvala glasanje u Knesetu “nesrećnim” i pozvala na rad na postizanju široke saglasnosti. Međutim, nije pružila nikakvu naznaku da bi se vlada Netanjahua mogla suočiti sa praktičnim posljedicama, što otkriva ograničenost Bajdenovih mogućnosti da obuzda dugogodišnjeg lidera desnice.
Bajden, koji je tokom većeg dijela svoje političke karijere izrazio ljubav prema Izraelu, suočava se sa izazovom kako da izvrši pritisak na Netanjahua da bi se izbjeglo dalje slabljenje pravosuđa, a da istovremeno sačuva odnose između SAD i Izraela od eventualnih poremećaja.
“Bajden ne želi otvoreni sukob sa izraelskim liderima. To je politički preskupo”, kazao je Aron Dejvid Miler, bivši pregovarač za Bliski istok za vrijeme demokratskih i republikanskih administracija. “Stoga je zaglavio… u napornom balansiranju”.
Bajdena veoma opterećuju predsjednički izbori 2024. godine. On i ostale demokrate su svjesni da ne mogu sebi priuštiti da republikancima daju municiju da ih prikažu kao protivnike Izraela, što bi moglo naštetiti njegovoj podršci kod nezavisnih glasača i udaljiti jevrejske donatore.
Republikanski poslanici i predsjednički kandidati brzo su optužili Bajdena za miješanje u unutrašnje poslove Izraela. Na taj oni način pokušavaju da pridobiju podršku hrišćanskih evangelista, koji su jedna od grupa koja podržava Izrael.
“Uporni pokušaju demokrata, koji doslovno traju decenijama, da mikromenadžmentom upravljaju unutrašnjom politikom Izraela su pogrešni”, kazao je u ponedjeljak uoči glasanja u Izraelu bivši potpredsjednik Majk Pens gostujući u emisiji “Hju Hjuit šou”.
U isto vrijeme, sve su dublje podjele oko Izraela unutar Bajdenove Demokratske partije. Nekolicina demokratskih poslanika bojkotovala je govor predsjednika Izraela, Isaka Hercoga, u Kongresu prošle nedjelje, zbog tretmana Palestinaca.
Glavni razlog za Bajdenov ograničeni uticaj je to što je on isključio svaki odgovor koji bi smanjio milijarde dolara godišnje američke vojne pomoći Izraelu, tvrde američki zvaničnici.
Bajdena, takođe, ograničavaju i bezbjednosne potrebe Vašingtona, uključujući održavanje vojne prednosti Izraela nad Iranom. Prijetnja nekih izraelskih vojnih rezervista, koji se protive pravosudnoj reformi, da će se suprotstaviti pozivima za služenje vojnog roka, privukla je pažnju Vašingtona jer je pokrenula pitanja o budućoj vojnoj spremnosti Izraela.
Ipak, Bajden možda i dalje ima na raspolaganju manje tačke pritiska.
Jedna od njih je rad administracije na normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, nešto što je Netanjahu pokušavao, ali sa malo uspeha.
“Dakle hoće li Bajden biti manje posvećen tim naporima? Ne znamo”, kazao je Dejvid Makovski iz Instituta u Vašingtonu i bivši visoki američki savjetnik za pregovore Izraela i Palestine za vrijeme administracije Baraka Obame.
Pored toga, Bajdenova administracija je prošle nedjelje objavila da počinje period razmatranja kako bi odlučila da li da Izraelcima pruži privilegiju putovanja bez viza u SAD, što je odluka koju mogu zakomplikovati diplomatske trzavice.
Bajden, koji je ima hladne odnose s Netanjahom u poređenju s bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, prošle nedjelje je uputio indirektnu kritiku izraelskom lideru tako što je priredio raskošan doček u Ovalnom kabinetu za Hercoga, umjerenog političara.
Saradnici Netanjahua cijele godine traže sastanak, ali ih je Bijela kuća odbijala zbog zabrinutosti u vezi sa pravosudnim reformama i zbog jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, kazali su zvaničnici SAD.
U telefonskom razgovoru prije nego što je ugostio Hercoga, Bajden je konačno pozvao Netanjahua u zvaničnu posjetu kasnije ove godine. Međutim, zvaničnici SAD još uvijek nijesu odredili datum niti se saglasili sa izjavama izraelskih zvaničnika da će se sastati u Bijeloj kući u septembru.
Jedan zvaničnik Bijele kuće je rekao da Bajden, budući da poznaje Netanjahua dugi niz godina, može biti naročito direktan sa njim u privatnim razgovorima. Bajden je iskoristio njihov posljednji poziv da ponovo izvrši pritisak na Netanjahua da uspori pravosudnu reformu, ali to nije uspjelo da spriječi glasanje u ponedjeljak.
Bajden nije krio svoju zabrinutost da Netanjahuova koalicija, najviše ekstremno desničarska u istoriji Izraela, ugrožava nezavisnost pravosuđa.
Netanjahu, kojem se sudi za korupciju, insistira da su promjene u pravosuđu potrebne kako bi se postigla ravnoteža među ograncima vlade.
Bajden nije Barak Obama. Imao je mjesto u prvom redu i gledao šta se dešava kada američki predsjednik odluči da krene na Izrael, kazao je Aron Dejvid Miler
Otežavajući situaciju, Tom Najds je prošle nedjelje završio svoj mandat kao ambasador u Izraelu, što je ostavilo SAD bez svog najvišeg diplomate na terenu.
Očekuje se da Bajden postupi oprezno kako bi vidio da li će Netanjahu ispuniti obećanje i tražiti dogovor sa opozicijom o daljoj reformi pravosuđa krajem novembra.
Ono što će Bajden vjerovatno izbjegavati jeste vrsta odgovora koja bi mogla dovesti do toga da odnos između njega i Netanjahua postane netrpeljiv kao što je bio između izraelskog premijera i Baraka Obame.
Bajden je kao Obamin potpredsjednik iz prve ruke svjedočio teškim odnosima između Obame i Netanjahua u vezi sa međunarodnim nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, koji je Obama predvodio s Iranom, kao i nezadovoljstvom SAD zbog izraelskog širenja naselja na okupiranoj zemlji koju Palestinci žele za svoju državu.
“Bajden nije Barak Obama”, kazao je Miler, sada analitičar u Karnegi fondaciji za međunarodni mir u Vašingtonu. “Imao je mjesto u prvom redu i gledao šta se dešava kada američki predsjednik odluči da krene na Izrael”.
