SAD je poslala tri razarača sa navođenim projektilima tipa „egis“ u vode Karipskog mora i Atlantskog okeana blizu Venecuele u sklopu nastojanja predsjednika Donalda Trampa „za borbu s prijetnjom kartele švercera droge iz Latinske Amerike“, rekao je danas jedan zvaničnik vlade u Vašingtonu koji je upoznat sa planovima.
Jedan zvaničnik Ministarstva odbrane SAD koji takođe ne želi da mu se objavi ime, potvrdio je da će narednih mjeseci nespecifikovana „vojna sredstva“ biti poslata ka Južnoj Americi da bi „podržala borbu protiv šverca narkotika“.
Ministarstvo komunikacija Venecuele nije odmah odgovorilo na zahtjev AP za komentar.
Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je danas objavio da su SAD pojačale prijetnje protiv njegove zemlje i najavio da će rasporediti više od 4,5 miliona pripadnika dobrovoljačke milicije koju je osnovao njegov pokojni prethodnik na funkciji Ugo Čavez s ciljem da pod komandom Vojske pomogne vojsci u slučaju opasnosti.
„Imperija je poludjela i obnovila je prijetnje miru i spokoju Venecuele“, rekao je Maduro na jednom skupu u Karakasu, ne pominjući konkretne akcije.
Odbijajući „trulo prepiranje sa ekstravagantnim, ludim i glupim prijetnjama“, Maduro je rekao da „puške i rakete treba dati seljačkim snagama, da brane teritoriju, suverenitet i mir Venecuele, kao i radničkoj klasi da brani domovinu“.
Trampova vlada je ovog mjeseca objavila da udvostručuje nagradu na 50 miliona dolara za hapšenje Madura, optuživši ga da je jedan od najvećih svjetskih narko-trgovaca i da sarađuje sa kartelima kako bi preplavio SAD kokainom sa fentanilom.
Maduro je optužen na saveznom sudu u Njujorku 2020. godine, tokom prvog Trampovog predsjedništva, zajedno sa nekoliko bliskih saveznika po federalnim optužbama za narko-terorizam i zavjeru za uvoz kokaina. Tada su SAD ponudile nagradu od 15 miliona dolara za njegovo hapšenje.
Tramp je u februaru proglasio venecuelanski narkokartel Tren de Aragva, MS-13 u El Salvadoru i šest grupa sa sjedištem u Meksiku za „strane terorističke organizacije“.
Ta oznaka je obično rezervisana za grupe poput Al Kaide ili Islamske države koje koriste nasilje za političke ciljeve – ne za kriminalne krugove usmjerene na novac, poput latinoameričkih kartela. Ali Trampova administracija tvrdi da tu oznaku opravdavaju međunarodne veze i operacije tih grupa – uključujući trgovinu drogom, krijumčarenje migranata i nasilne borbe za teritorije koju kontrolišu.
Tramp insistira na korišćenju američke vojske u borbi s narkokartelima koje okrivljuje za šverc fentanila i druge droge u SAD i za stalno izazivanje nasilja u američkim gradovima.
Tramp je vršio pritisak i na predsjednicu Meksika Klaudiju Šejnbaum da po pitanju bezbjednosti sarađuje više nego njen prethodnik, posebno da bude agresivnija u gonjenju meksičkih kartela. Ali ona je povukla jasnu liniju i istakla suverenitet Meksika, odbacivši sugestije Trampa i drugih o intervenciji američke vojske.
