Svemirska letjelica, čiji je prozvođač i kojom je upravljala teksaška kompanija „Intuitive Machine“, spustila se nadomak južnog pola Zemljinog satelita Mjeseca.
To je ujedno i prvo američko slijetanje na površinu Mjeseca u posljednjih više od pola vijeka. Poduhvat je predvodila privatna kompanija.
Robot Odisej, kako je planirano, zaustavio se u krateru pod nazivom Malapert A koji se nalazi na južnoj Mjesečevoj polulopti.
Slijetanje, izvedeno dan pošto je letjelica stigla do lunarne orbite i nedjelju dana od lansiranja na Floridi, potvrđeno je signalima upućenim sa oko 384.000 kilometara udaljenosti.
Međutim, bilo je potrebno nekoliko minuta da se uspostavi komunikacija sa robotom, pošto je prvobitno uspostavljeni signal bio slab.
To je izazvalo dozu neizvjesnosti u vezi sa stanjem i položaja Odiseja nakon slijetanja na Mjesec.
Poduhvat je obilježio i jedanaestočasovni problem sa autonomnim navigacionim sistemom letjelice koja je dopremila robota do Mjeseca – zbog čega su inženjeri na Zemlji bili u punom angažmanu.
Robot Odisej raspolaže naučnim instrumenatima i tehnologijom, koji će u svrhe NASA i nekoliko komercijalnih entiteta, raditi sedam dana na solarnu energiju – prije nego što Sunce zađe iznad mjesta gdje je letjelica sletjela.
Prikupljaće podatke o vremenskim uslovima na površini Mjeseca i drugim osobenostima lunarnog okruženja korisnim za buduće misije, ali i u svrhe planiranog dolaska astronauta kasnije tokom decenije.
Inače, robot Odisej lansiran je raketom Falkon 9 kompanije Ilona Maska iz NASA-inog svemirskog centra Kenedi u Kejp Kanaveralu.
Slijetanje predstavlja prvo kontrolisano spuštanje američke svemirske letjelice na površinu Mjeseca od Apola 17 1972. godine.
Tada je na Mjesec sletjela posljednja misija NASA-e koju su činili astronauti Džin Sernan i Harison Šmit.
