Afrički lideri stigli u Rusiju iz Ukrajine da bi o mirovnom planu razgovarali s Putinom

Afrički lideri stigli u Rusiju iz Ukrajine da bi o mirovnom planu razgovarali s Putinom

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas će ugostiti grupu afričkih lidera koji su stigli u Rusiju u samozvanu „mirovnu misiju“ pošto su u petak o tome razgovarali u Ukrajini.

Predsjednici Komora, Senegala, Južne Afrike i Zambije, kao i egipatski premijer i izaslanici iz Republike Kongo i Ugande pokušali su u Kijevu da pomognu okončanje rata kojeg je započela Rusija.

Afrički lideri stigli su u Sankt Peterburg gdje će se sastati sa predsjednikom Putinom koji prisustvuje poslovnom forumu u tom gradu.

Misija u Ukrajini, prva takva koju su pokrenuli afrički lideri, dolazi poslije drugih mirovnih inicijativa, među kojima i kineske, i ima poseban značaj za Afriku jer se ona oslanja na isporuku hrane i đubriva iz Rusije i Ukrajine. Rat je omeo izvoz žita iz jedne od najvažnijih svjetskih žitnica.

Južnoafrički predsjednik Siril Ramafosa rekao je novinarima poslije razgovora afričkih lidera u petak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim da „ovaj sukob negativno utiče na Afriku“.

„Vjerujem da Ukrajinci osjećaju da se moraju boriti i da ne odustaju. Put do mira je veoma težak, a postoji potreba da se ovaj sukob okonča što prije“.

Mnoge afričke države bliske veze s Moskvom imaju još iz vremena Hladnog rata kada je Sovjetski Savez podržavao njihovu antikolonijalnu borbu.

Govoreći na konferenciji za novinare u petak, predsjednik Komorskih ostrva Azali Asumani iznio je ideju o „mapi puta“ ka miru, što je izazvalo pitanja predsjednika Zelenskog koji je tražio objašnjenje i upozorio da ne želi „nikakva iznenađenja“ od njihove posjete Putinu.

Šanse za mirovne pregovore izgledaju slabe jer Ukrajina i Rusija imaju dijemetralno različite stavove.

Ukrajina zahtijeva da Rusija povuče svoje trupe sa svih okupiranih teritorija kao uslov za mirovne pregovore.

Kremlj, s druge strane, želi da Ukrajina prizna Krim kojeg je Moskva nezakonito anektirala 2014. godine, kao sastavni dio Rusije i da prizna njene kopnene dobitke koje je ostvarila u sadašnjem ratu.