Vrhovni sud Brazila je danas počeo postupak za odlučivanje o tome da li će se bivšem predsjedniku Žairu Bolsonaru i njegovim saradnicima suditi između ostalog za pokušaj državnog udara.
Pet sudija Vrhovnog suda razmatra optužbe koje je prošlog mjeseca iznio tužilac Paulo Gonet, optuživši Bolsonara za planiranje državnog udara kada je izgubio na izborima 2022. od aktuelnog predsjednika Luiša Inasija Lule da Silve.
Navodno se pripremalo trovanje Lule i ubistvo Bolsonarovog protivnika, sudije Vrhovnog suda Aleksandra de Moraesa.
Ako većina sudija Vrhovnog suda bude glasala za, Bolsonaro će biti optužen u krivičnom postupku.
Bolsonaro i njegovi navodni saučesnici su optuženi i za učešće u oružanoj kriminalnoj organizaciji, za pokušaj nasilnog ukidanja demokratske vladavine prava, izazivanje štete uz upotrebu nasilja i za ugrožavanje državne imovine.
Ta grupa je po navodima tužioca bila aktivna od jula 2021. do januara 2023. godine, s „ciljem ukidanja demokratske vladavine prava i smjenjivanja legitimno izabrane vlade“, rekao je sudija de Moraes na današnjem pretresu.
Tužilac Gonet je rekao da je ta grupa nastojala da Bolsonara održi na vlasti „po svaku cijenu“ i čak „dokumentovala svoj plan“, tokom istrage su nađeni rukopisi, digitalni fajlovi, tabele i razmijenjene poruke.
Gonet je u februaru podnio optužnice protiv 34 osobe, a Vrhovni analizira protiv osmoro.
Bolsonaro je više puta negirao da je počinio ikakav zločin i kaže da se protiv njega vodi politički progon.
Po zakonu osuda za državni udar donosi kaznu do 12 godina zatvora, ali uz osudu za druga djela kazna može biti i višedecenijska.
Posmatrači kažu da je vjerovatno da će optužbe biti prihvaćene.
Bolsonaro, bivši vojni oficir koji nije skrivao da je pristalica vojne diktature u Brazilu 1964-1985, prkosio je pravosuđu dok je bio predsjednik Brazila, 2019-2022. godine.
Njemu je sud Brazila ranije zabranio učestvovanje na izborima do 2030. godine zbog zloupotrebe ovlašćenja dok je bio predsjednik i izazivanja sumnje u sistem glasanja.