Posle pet godina, juniorska selekcija Srbije domogla se zlatne medalje na Evropskom prvenstvu, ukupno pete. Sjajan turnir su odigrali izabranici Nenada Stefanovića i krunisali ga trijumfom nad Španijom u finalu 81:71, pokazali da se u njima nalazi ogroman potencijal, sa kojim sada pažljivo mora da se radi pri prelasku na seniorski nivo.
I daleko od toga da je najsjajnije odličje na kontinentalnoj smotri slučajnost. Jer imali su Orlići veoma dobre sezone u klubovima, osvajali titule, obarali rekorde. Nikola Topić je dominirao na najvećoj pozornici, blistao i među seniorima, Bogoljub Marković , Filip Jović (do povrede) i Andrej Mušicki sa juniorskim timom Mege nisu podigli pehar samo u Evroligi, što je pošlo za rukom mladoj nadi Real Madrida, Mitru Bošnjakoviću .
Uz njih, među najboljima u podvigu na samitu najboljih evropskih selekcija u juniorskom izrastu izdvojio se i talentovani krilni košarkaš čačanskog Borca, Pavle Nikolić , koji je u sezoni za nama debitovao i za prvi tim, bilježio odlične partije protiv vršnjaka u Juniorskoj ligi Srbije, kao i Zvezdin centar Pavle Mišić koji je dobro iskoristio višak prostora zbog Jovićeve povrede i pokazao da se prije svega dobro snalazi pod protivničkim košem.
Naravno, najveću pažnju javnosti svojim partijama u sezoni za nama privukao je MVP Evrobasketa, Topić . Sin bivšeg reprezentativca i košarkaša Crvene zvezde Milenka Topića dokazao je da spada u red najboljih mladih plejmejkera u Evropi, u njegovoj generaciji (2005) boljeg nema, to je sada sasvim jasno.
Tokom kvalifikacija za završni turnir Juniorske Evrolige je postavljao rekorde. Izjednačio rekord ANGT-a sa 49 poena, kao i sa 20 pogođenih penala, ostvario treći najveći indeks korisnosti (65). Uprkos porazu Zvezde od Mege u finalu, proglašen je za najkorisnijeg igrača kvalifikacija odigranih u Beogradu, te je, naravno, bio uvršten i u idealnu petorku takmičenja.
Potom je bio i član idealne petorke završnog turnira Evrolige u Kaunasu, a na najvećoj klupskoj pozornici za juniore prosječno je bilježio impresivnih 28,4 poena, 6,9 asistencija i 5,3 uhvaćene lopte.
Uz sve to, igrao je i KLS u dresu OKK Beograda i bio najzaslužniji za plasman Klonfera na završnicu. Pod vođstvom Vuleta Avdalovića je bilježio 18,1 poen i 4,8 asistencija, potom u Superligi bio na proseku od 17,2 poena i 6,3 završna dodavanja.
Bogoljub Marković će bez dileme biti jedan od narednih velikih projekata Mege. Debitovao je i za prvi tim, bilježio dva poena i 4,5 skoka u završnici domaćeg prvenstva, a u juniorskoj konkurenciji dominirao sa 23 poena i 10,2 skoka u domaćem prvenstvu, pa je na kraju proglašen i za najkorisnijeg igrača i najboljeg strelca.
Odličnim nastupima na završnom turniru Evrolige u Kaunasu kupio je i mjesto u idealnoj petorci, a predvodio je Megu sa 15 poena i 8,6 skokova.
Njegov talenat dobio je potvrdu i pozivom na kamp Košarke bez granica u Solt Lejk Sitiju, a igrama u dresu reprezentacije je samo nastavio da dokazuje da ga čeka blistava budućnost u košarci.
Uz njega je i Andrej Mušicki ostavio odličan utisak od Meginih igrača. Pokazao je svestranost u ranoj fazi karijere, spremnost da se posveti raznim aspektima igre, a ne isključivo poenima, što je u njegovom uzrastu rijetkost. Bez izuzetka izgara u odbrani, pokazao se kao odličan organizator igre i neko ko uvijek napaja ekipu energijom.
U sezoni za nama je bilježio 9,3 poena, 7,3 asistencije i 3,1 ukradenu loptu u Juniorskoj ligi Srbije, 5,6 poena, 7,6 asistencija i 3,4 krađe u Evroligi. Dobio je priliku da dokaže vrijednost i sa seniorima i vrlo dobro se pokazao sa prosjekom od šest poena, 2,5 asistencije i dve ukradene lopte u završnici domaćeg prvenstva.
Tu je naravno i Filip Jović . Prava je šteta što se povrijedio, jer je na početku EP u Nišu bio jedan od naših najboljih igrača. Stigao je sredinom sezone u Megu iz sarajevskog Sparsa (15 poena, 7,3 skoka u ABA 2), nastupao za juniore i seniore, a kalio se i u dresu OKK Beograda. Sakupio je vrijedno iskustvo i bilježio 12 poena i četiri skoka u dresu Mege tokom završnice domaćeg šampionata, 8,3 poena i 3,1 skok tokom ligaškog dijela KLS kao član Klonfera. Protiv vršnjaka je mahom bio dominantan, pa je u Evroligi prosečno bilježio 21 poen i 5,4 skoka, u U 19 ABA ligi 16,5 poena i 8,5 skokova.
Junak finala, Bošnjaković , sa Realom je stigao do titule u juniorskoj Evroligi i to je bio jedan od boljih igrača u redovima Kraljevskog kluba sa prosjekom od 11,2 poena i 5,8 uhvaćenih lopti. Igrao je i za tim Reala koji se takmiči u četvrtom rangu španske košarkaške piramide, postizao 10,3 poena po meču, dok je u U18 prvenstvu Španije bio na prosjeku od 7,9 poena u minuloj sezoni. Ima samo 16 godina i nema sumnje da je pred njim velika budućnost.
Pavle Nikolić je u dresu Borca osjetio čari seniorske košarke, debitovao u ABA ligi i upisivao 11 poena, četiri skoka i tri ukradene lopte protiv Cibone. Zato je u konkurenciji vršnjaka bio među najboljima sa prosjekom od 13,4 poena i 6,6 skokova u domaćem prvenstvu, dok je na završnom turniru U19 ABA lige biljeležio 18,5 poena, 9,5 skokova i 2,5 ukradene lopte.
Pavle Mišić je i na EP u Nišu još jednom demonstrirao da se veoma dobro snalazi pod protivničkim košem i vrlo dobro iskoristio višak prostora usljed povrede Jovića . U sezoni uoči kontinentalne smotre bilježio je 15,4 poena i 8,4 skoka u Juniorskoj ligi kao član Crvene zvezde, 8,4 poena i 6,3 uhvaćene lopte u Evroligi, a ubilježio je i dva nastupa u završnici U19 ABA lige.
Aleksa Ristić i Ognjen Romić su nastupali za Dinamik u Juniorskoj ligi, ali i KLS. Ristić je briljirao u konkurenciji sa vršnjacima, postizao 18,4 poena, 6,1 asistenciju i 4,7 skokova, dok se solidno pokazao i protiv senior sa 5,3 poena po nastupu. Romić je takođe pružao odlične partije u prvenstvu za juniore (16,1 poen, 3,8 skokova), a iako nije imao preterano ubedljive brojke sakupio je vrijedno iskustvo nastupajući za Dinamik u KLS.
Đorđe Ćurčić je poput Nikolića dobio priliku u prvom timu Borca, čak ubilježio i dva nastupa u ABA ligi, ali je ipak najviše vremena proveo sa juniorima i postizao čak 16,7 poena, uz 4,3 asistencije u domaćem šampionatu. Ostavio je dobar utisak i na dve odigrane utakmice u završnici U19 regionalnog prvenstva sa prosjekom od 10 poena, šest skokova i tri asistencije.
I treći predstavnik čačanskog kluba u zlatnoj generaciji, Matija Milošević , ostavio je odličan utisak u svom uzrastu sa 12,5 poena i 3,4 asistencije po nastupu u Juniorskoj ligi, kao i 8,5 poena, 2,5 skoka i 2,5 assitencije u U19 ABA ligi, a upisao je čak i više nastupa od Nikolića i Ćurčića sa seniorima, pošto je dobio priliku na tri meča regionalnog takmičenja.
Najmlađi član naše reprezentacije Andrej Kostić (2006) se dokazao nastupima u dresu kadetske selekcije Crvene zvezde. Bilježio je 13,9 poena, 4,3 skoka i 2,3 asistencije u u domaćem prvenstvu, pa je dobio priliku i sa nešto starijima i u Juniorskoj ligi beležio 8,7 poena. Poveo ga je Branko Jorović i na završni turnir Evrolige u Kaunasu, gde je prosječno postizao 4,3 poena, uz tri skoka i 1,3 asistenciju.
