U Srbiji 38.178 NVO, a među njima i antidržavne: Koliko je „šaren“ NVO sektor i za koje prekršaje slijedi katanac

U Srbiji 38.178 NVO, a među njima i antidržavne: Koliko je „šaren“ NVO sektor i za koje prekršaje slijedi katanac

U Srbiji, prema podacima Agencije za privredne registre, postoji 38.178 udruženja, saveza, predstavništava, kancelarija i drugih nevladinih organizacija i tu je zaposleno 7.796 ljudi. Među njima se „kriju“ i one čija se djelatnost podrazumijeva navodnu pomoć razvoju demokratije. A javna je tajna – riječ je o uticaju pojedinih stranih zemalja na događaje u Srbiji preko NVO.

Teško je utvrditi put kompletnog novca i za šta je on zapravo namijenjen, odnosno da li je krajnji cilj rušenje vlasti. Donacije se kroz papire kriju iza raznih projekata – od ekologije do socijale. Čak i u slučajevima da se „na papirima“ sve slaže, od iznosa novca i njegove namjene do konačnog izvještaja o troškovima, postoje i „rupe“ kroz koje mogu da se sliju uglavnom devize, a što je teško pratiti. S druge strane postoje jasno predviđene kazne za one koje ispod žita pokušavaju da uruše insistitucije ili nezakonito udare na vlast.

Ustavni sud odlučuje o zabrani rada političke stranke, sindikalne organizacije, udruženja građana (u šta se ubrajaju i nevladine organizacije) ili vjerske zajednice, na osnovu predloga Vlade, Vrhovnog javnog tužilaštva ili organa nadležnog za upis u registar političkih stranaka, sindikalnih organizacija, udruženja građana ili vjerskih zajednica.

U predlogu se navode razlozi i dokazi zbog kojih se traži zabrana rada, kojima se povređuju ili uskraćuju ljudska ili manjinska prava i slobode zajemčene Ustavom, u šta svakako spada i podrivanje ustavnog poretka pokušajima nasilne smjene vlasti. Međutim, takvog predmeta, prema saznanjima „Novosti“, nema pred najvišom sudskom instancom.

Ustavni sud je zabranio samo jednu organizaciju – „Obraz“, ali ona nije ni bila registrovana, već je zapravo djelovala tajno. Tako je na osnovu člana 55 Ustava, koji u stavu tri predviđa da su zabranjena tajna i paravojna udruženja, Ustavni sud donio deklarativnu odluku o zabrani djelovanja. Svojevremeno su vođeni procesi protiv dvije stranke, SPO i SDA, ali poslije mnogo godina od pokretanja utvrđeno je da više nema pretpostavki za procesne radnje. Pred Ustavnim sudom je trenutno predmet u kojem Republičko javno tužilaštvo traži zabranu „Levijatana“, jer je „paravojno udruženje građana usmjereno na kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava i izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje“.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je da je „proučavao koliko je novca u Srbiju ušlo preko NVO, i naveo da je riječ o rekordnim iznosima:

– To se mjeri desetinama i stotinama miliona evra, vidjećete narednih dana da je ogroman novac ubačen u našu zemlju s ciljem destabilizacije države i rušenja mene. Saznaće se kako to ide i kako funkcioniše. Za prethodnih šest-sedam mjeseci uloženo je 78 miliona evra u vrlo politički antidržavni nevladin sektor, što pokazuje koliko su veliki pritisci na Srbiju. Ogroman je novac uložen u moje rušenje u posljednih sedam ili osam godina kada je bilo jasno da Srbija ide svojim nezavisnim, samostalnim putem, to su milijarde evra.

On je naveo primjer donacije od 105.000 evra za neku dorbotvornu NVO, a ustvari je plaćen protest.

Prema podacima iz APR, na osnovu finansijskih izveštaja poslovni prihodi udruženja tokom 2023. bila su 49.178.034.000 dinara, a godinu ranije 45.332.486.000 dinara. Dobitak iz finansiranja je u 2023. bio 713.130.000, a 2022. godini 402.709.000. Prihodi od donacija, dotacija i subvencija su 2023. godine isnosila 27.446.061.000, a 2022. su bila 25.002.210.000.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić istakao je da postoji spisak nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva i mešaju u unutrašnju politiku Srbije. On je rekao da je političkim strankama zabranjeno da se finansiraju iz inostranstva, a da NVO imaju pravo na to, iako se i one miješaju u politiku.

– U mnogim zemljama na svijetu se donose zakoni protiv toga upravo da bi se zaštitila ta domaća politička scena. Da se tako nešto desi u Americi, oni bi od toga napravili svjetsku senzaciju. Sećate se da je FBI vodio istragu da li je Rusija uticala na izbore u Americi – rekao je Dačić, za TV Pink.

On je dodao da bi u Srbiji i pokušaj da se takav zakon uvede bio karakterisan kao da nije u skladu sa evropskim standardima:

– Ali evropski standardi upravo definišu da oni dobro štite svoje zemlje od toga. A mi nemamo pravo da se štitimo od njih. Samo imaju oni pravo da se štite od nas.

Udruženje se lako može osnovati, uz potpise najmanje tri osnivača, s tim što najmanje jedan mora imati prebivalište, odnosno sedište na teritoriji Republike Srbije. Osnivači udruženja mogu biti poslovno sposobna fizička ili pravna lica.

Maloljetno lice s navršenih 14 godina života može biti osnivač udruženja, uz izjavu o davanju saglasnosti njegovog zakonskog zastupnika u skladu sa zakonom.

Izvršni direktor CeSID Bojan Klačar ističe da nije sklon nekoj snažnoj retorici kada je riječ o NVO i da nije na stanovištu da sve one podrivaju ustavni poredak i ključne državne interese, napominjući da svakako postoji veliki broj onih koje djeluju kritički prema vladinim aktivnostima.

– CeSID je u jednoj mjeri vrlo specifična organizacija koja se trudi da zadrži racionalan odnos prema prilikama u društvu, izborima i političkom procesu, koji su nam u fokusu – objašnjava Klačar, za „Novosti“. – Trudimo se da naše kritike budu zasnovane na argumentima.

Kada je riječ o kontroli kanala finansiranja, Klačar objašnjava da NVO mogu da konkurišu za domaće fondove, kao i međunarodnih organizacija, stranih ambasada i drugih institucija:

– Uslovi za konkurisanje su isti i ta državne i međudržavne projekte kao za tendere. Objavi se javni konkurs sa tačno definisanim uslovima koje NVO moraju da ispune i čitav proces je veoma kompetitivan. Kada se taj novac dobije, on se tretira kao donacija i ideju za koju ste sredstva dobili, morate da realizujete na način iz konkursa. Na NVO se primenjuje domaće zakonodavstvo, bez obzira na to da li su sredstva dobili iz naših ili stranih donacija. U tom smislu, država nad vama ima jasnu kontrolu, ali, osim domaćih propisa, moraju da zadovolje i kriterujemi donatora, koji su veoma strogi, pogotovo kada je reč o fondovima EU. Ukoliko se sredstva troše nenamjenski, prve su sankcije od strane donatora, u obavezi ste da vratite novac i gubite reputaciju, a drugi nivo je da odgovarate pred državom za prestup kada je reč o kršenju domaćih propisa.

Govoreći o NVO sa „lošijom reputacijom“ u javnosti, Klačar ukazuje na organizacije koje se kolokvijalno nazivaju „gono“

– One su dominantno vezane za javne izvore prihoda i za koje ne mogu da se pronađu dovoljno kvalitetno sprovedene aktivnosti u praksi. Dakle, redovno koriste sredstva, ali sa njihovim radovima šira javnost nije dovoljno upoznata. Na drugoj strani su, uglavnom, organizacije koje koriste međudržavne fondove, rijetko javne izvore, a za njih se vezuje epitet da su kritički orijentisani prema vladinim politikama. Ali, i jedne i druge su registrvane kao udruženja građana, podležu istim pravilima, moraju da deluju u skladu sa domaćom regulativom.

Inače, Uprava za sprečavanje pranja novca je u junu 2020. godine od banaka zatražila uvid u finansijske transakcije 37 organizacija i 20 pojedinaca iz Srbije, kako bi se utvrdilo da li imaju veze sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca.

Nevladina organizacija „Nacionalna zadužbina za demokratiju“ (NED) predstavljena je kao neprofitna fondacija posvećena rastu i jačanju demokratskih institucija širom sveta. Uz podršku američkog Kongresa, svake godine podržava preko 1.000 projekata iz inostranstva u više od 92 zemalja.

Prema podacima do kojih je u svojoj analizi došlo kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, „pod maskom demokratije,“ SAD ovu NVO koriste za „infiltraciju, mešanje i subverziju protiv drugih zemalja“.

Kako se navodi u dokumentu, NED nije ono za šta se predstavlja – nevladina organizacija koja pruža podršku demokratiji u inostranstvu, već je reč o organizaciji koja djeluje kao „bele rukavice“ američke vlade.

Značajno mjesto u analizi kineskog MSP zauzima subverzivni nastup NED prema Srbiji, prije svega u delu koji se odnosi na manipulaciju i miješanje u izborne procese. Ukazano je da se NED mešao u izborni proces u našoj zemlji tokom 2022. i 2023., podržavajući opozicione proameričke kandidate, dok su, kako se navodi, u maju 2023. godine, nakon masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar“, Duboni i Malom Orašju, organizacije za zaštitu ljudskih prava koje finansira NED i proameričke opozicione strukture organizovale masovne demonstracije, zahtevajući ostavku legitimno izabranih vlasti.

Osim toga, u odjeljku koji se bavi fabrikovanjem lažnih informacija u cilju unošenja konfuzije u javno mnjenje, kao primjer navedeno je da su organizacije nevladinog sektora u Srbiji koje podržava NED u koordinaciji sa dopisništvom Si-En-Ena fabrikovale lažne vijesti povezane sa Kinom, „dezavuišući javnost u vezi sa projektima iza kojih stoji kineska strana i stavljajući u prvi plan navodne probleme zaštite životne sredine, prava radnika i korupcije“.

Djelovanje NED primećeno je još za vrijeme Jugoslavije.

Državno tužilaštvo Rusije proglasilo je 2015. nepoželjnim američki NED., jer je smatralo da rad te nevladine organizacije prijeti ustavnom sistemu, odbrambenoj sposobnosti i bezbjednosti Rusiji.