U Hrvatskoj su jutros otvorena birališta za parlamentarne izbore na kojima pravo glasa ima oko 3,7 miliona birača. Birališta će biti otvorena do 19 časova kada završava i izborna tišina.
Nacionalne televizije najavile su da će odmah po zatvaranju biračkih mjesta objaviti rezultate prvih izlaznih anketa.
Riječ je o jednim od najneizvjesnijih parlamentarnih izbora zahvaljujući predsjedniku Zoranu Milanoviću koji je neočekivanom najavom da će biti kandidat za premijera opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) doveo u pitanje gotovo siguran treći mandat aktuelnog premijera i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andreja Plenkovića.
Predizborne ankete predviđaju da će HDZ biti uvjerljivi relativni pobjednik, dok je koalicija lijevog centra „Rijeke pravde“ koju vodi SDP, na drugom mjestu.
Iako analitičari daju veću prednost Plenkoviću da formira vladu, nijedna stranka neće to moći da učini samostalno, pa će formiranje vlade zavisiti o postizbornim koalicijama. Najvažnije stranke ljevice i desnice najavile su uoči izbora da neće koalirati s HDZ.
Od izbora koji su prije nekoliko mjeseci izgledali vrlo predvidljivi, ulaskom u izbornu utakmicu Milanovića, poznatog po oštroj retorici i stilu, oni su postali zanimljivi i bitno drugačiji od svih dosadašnjih.
Ustavni sud zabranio je Milanoviću da se kandiduje za poslanika na listi SDP, jer nije podnio ostavku na mjesto predsjednika. Iako zbog zabrane nije učestvovao na predizbornim skupovima SDP, Milanović je u gotovo svakodnevnim izjavama novinarima i objavama na društvenim mrežama kritikovao HDZ zbog niza korupcijskih afera, pozivao građane da glasaju za bilo koju stranku osim za HDZ i Plenkovića i najavljivao da će kao kandidat SDP, čiji je nekada bio predsjednik, sastaviti vladu nacionalnog spasa.
Osim premijerskom kandidaturom, Milanović je javnost iznenadio i izborom srijede za održavanje izbora budući da su gotovo svi izbori, osim 2000. bili nedjeljom. Zbog izbora je danas u Hrvatskoj neradni dan.
Pravo glasa na ovim izborima ima oko 127.000 birača manje nego prije četiri godine, a za izbore je otvoreno oko 6.500 biračkih mjesta. S prebivalištem u Hrvatskoj je 3,51 miliona birača, a aktivno registrovanih birača u inostranstvu je ukupno 222.300, najviše u susjednoj BiH. U inostranstvu se glasa dva dana, a birališta su otvorena u utorak.
Na izborima se bira 151 poslanik, od kojih 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, u svakoj po 14 poslanika.
Tri poslanika bira se u posebnoj, 11. Izbornoj jedinici, koja obuhvata birače bez prebivališta u Hrvatskoj, odnosno dijasporu. U inostranstvu se glasa dva dana.
U 12. Izbornoj jedinici bira se osam poslanika nacionalnih manjina, od kojih su tri srpska. Kao i ranijih godina, očekuje se da će ta tri mjesta osvojiti Samostalna demokratska srpska stranka koja je dosad bila dio vladajuće koalicije na čelu s HDZ.
