Stranke u koalicionoj vladi Redžepa Tajipa Erdogana odbacile su prijedlog zakona opozicije da se masakri u Srebrenici 1995. godine priznaju kao genocid, što je izazvalo žustru diskusiju u turskom parlamentu.
Vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i njen koalicioni partner, Partija nacionalističkog pokreta (MHP), odbacili su danas parlamentarni prijedlog glavne opozicione Republikanske narodne partije (CHP) da se masakri u Srebrenici priznaju kao genocid.
CHP je također predložila da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u znak sjećanja na ubistva više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka od strane snaga bosanskih Srba 1995. godine.
Ali uprkos činjenici da se Erdogan smatra saveznikom Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, vladajući savez, koji ima većinu u turskom parlamentu, blokirao je prijedlog.
„Ne mogu razumjeti kako i zašto su odbili ovaj prijedlog. Ovo je skandal”, rekao je za BIRN Omer Faruk Gergerlioglu, visoki turski aktivista za ljudska prava i zastupnik prokurdske Stranke zelene ljevice.
Odbijanje je izazvalo žustru diskusiju u parlamentu.
Gergerlioglu naglašava da je pitao zastupnike AKP-a i MHP-a o razlozima njihove odluke, ali su mu poslanici AKP-a samo uzvratili: „To nije tvoja stvar“.
„Nisu znali šta da rade i šta da kažu. Vjerujem da su i oni bili nezadovoljni onim što su uradili”, dodaje Gergerlioglu.
Turska pod vođstvom predsjednika Erdogana, koji vlada zemljom 21 godinu, postala je aktivan igrač na Balkanu i posebnu pažnju posvetila je muslimanskim zajednicama, uključujući i Bošnjake.
Gergerlioglu vjeruje da postoje tri razloga zašto je Erdoganova vladajuća alijansa odbacila prijedlog zakona.
„Prvo, ne žele da ulaze u debatu o genocidu jer ne žele da pogoršavaju odnose sa Srbijom. Drugo, odbili su ovaj zakon jer ga je glavni opozicioni CHP predložio parlamentu. Treće, strahuju od njegovih posljedica zbog debate o genocidu nad Jermenima”, navodi Gergerlioglu.
Nekoliko parlamenata širom svijeta priznalo je ubistva i deportacije Jermena u vrijeme Otomanskog carstva tokom Prvog svjetskog rata 1915. godine kao genocid. Turska oštro odbacuje ove kvalifikacije.
Garo Paylan, bivši turski poslanik jermenskog porijekla, 2022. godine, dok je bio član skupštine, predložio je da parlament prizna nasilje iz 1915. godine kao genocid, ali je predsjednik skupštine odbacio prijedlog kao nezakonit.
