Slučaj otkrivanja dece u Brčkom ponovo pokrenuo temu trgovine ljudima i decom

Slučaj otkrivanja dece u Brčkom ponovo pokrenuo temu trgovine ljudima i decom

Nedavno otkrivena deca u Brčkom izazvala su zabrinutost u regionu. Statistike pokazuju rast broja maloletnih žrtava trgovine ljudima u Srbiji. Istraga se nastavlja, a uhapšeni su osumnjičeni za ozbiljna krivična dela.

Slučaj nedavno pronađene dece, koja su bila zatočena u jednoj kući na području Distrikta Brčko, uznemirio je ceo region i ponovo otvorio priču o trgovini decom. Prema podacima nevladinih organizacija, procenat dece među žrtvama trgovine ljudima raste, a prosečna starost žrtava se smanjuje. Dok su ranije žrtve bile starosti 16-17 godina, sada su to devojčice i dečaci od 12 godina i mlađi.

Vest o pronalasku 31 deteta starosti do 12 godina u naselju Ivici obišla je region. Zbog sumnje na krivična dela „trgovina ljudima“, „trgovina decom“ i „zapuštanje ili zlostavljanje deteta“, uhapšeno je osam osoba. Međutim, pritvor je određen samo vlasnici kuće i njenom sinu.

Mnoge od dece nisu znale gde se nalaze niti gde su im roditelji, a nakon pronalaska smeštena su na sigurno. Portparolka policije distrikta Brčko, Dževida Hukičević, izjavila je da je istraga složena i da uključuje saradnju sa različitim agencijama, uključujući EUROPOL.

MUP Hrvatske je potvrdio da šestoro dece ima hrvatska dokumenta, a provere identiteta su u toku. N1 je postavio pitanja MUP-u Srbije o mogućem prisustvu dece iz Srbije među pronađenima, ali odgovor nije stigao do objavljivanja teksta.

Ovaj slučaj ponovo je otvorio diskusiju o trgovini decom, koja su prema zvaničnim statistikama često žrtve trgovine ljudima. Tokom 2023. godine, identifikovano je 66 žrtava trgovine ljudima, što predstavlja porast u odnosu na prethodne godine, a procenat dece među žrtvama iznosi 62 odsto. Najučestaliji oblici trgovine decom uključuju prinudu na prosjačenje i seksualnu eksploataciju.

Marija Anđelković iz organizacije ASTRA ističe da su deca u teškim socijalnim i ekonomskim okolnostima najviše izložena riziku od eksploatacije. Siromaštvo i nemogućnost zadovoljenja osnovnih potreba čine decu podložnijom zloupotrebama. Takođe, deca bez roditeljskog staranja i izbeglice su posebno ugrožena.

Anđelković naglašava da su zakonska rešenja u Srbiji dobra, ali da je njihova primena problematična. Kazne za trgovinu ljudima često su minimalne, a postupci mogu biti iscrpljujući za žrtve. Nekažnjavanje žrtava koje su počinile krivična dela pod prinudom i zaštita žrtava u postupku su ključna pitanja koja zahtevaju unapređenje.

U oktobru 2024. godine počela je izrada Zakona o suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, a prvi nacrt se očekuje na proleće. Organizacija ASTRA je član radne grupe koja radi na ovom zakonu. Redakcija N1 je kontaktirala MUP u vezi sa zvaničnim podacima o trgovini ljudima, ali odgovor nije stigao.