Vlasti Sjeverne Makedonije oprezno razmatraju navode venecuelanskog tužioca da je došlo do hakerskog napada na izborni proces tokom glasanja za predsjednika u toj zemlji i kažu da bi takve tvrdnje trebalo da se potkrijepe dokazima.
Izborne vlasti Venecuele poslije glasanja su objavile pobjedu predsjednika Nikolasa Madura bez nuđenja detaljnih rezultata, poslije čega je državni tužilac te zemlje Tarek Sab rekao, bez nuđenja dokaza, da je odloženo objavljivanje rezultata glasanja zbog hakerskog napada iz Sjeverne Makedonije.
Sumnje u rezultate izbora po kojima je pobijedio Maduro izrazile su mnoge zemlje i pozvale vlasti Venecuele da transparentno objave rezultate, dok su pobjedu dosadašenjg predsjednika pozdravile Rusija, Kina i Kuba.
Sab je rekao da su hakeri radili po instrukcijama opozicionih lidera Marije Korine Mačado i Lestera Toleda koji su pokušali da manipulišu izbornim podacima koje je dobio Nacionalni izborni savjet (CNE).
Ministar Sjeverne Makedonije za digitalnu transformaciju Stefan Andonovski je rekao da je „to socijalistički režim koji godinama pušta informacije, često nepotkrijepljene dokazima, i optužuje druge strane i države koje nemaju nikakvu odgovornost u takvim slučajevima“.
On je izrazio nadu da će osim komentara koji su dospjeli u javnost, postojati i adekvatni dokazi vlade Venecuele o navodnoj umiješanosti građana ili institucija iz Sjeverne Makedonije.
„Pažljivo pratimo proces. Ministarstvo nije istražni organ, ali ćemo se postarati da niko u zemlji ne bude optužen bez adekvatnih dokaza za to i da ne budemo umiješani u unutrašnje političke bitke autoritarnog režima koji godinama postoji u toj zemlji i njegov odnos prema opoziciji u toj zemlji“, odgovorio je Andonovski na pitanje novinara.
Ministarstvo spoljnih poslova Sjeverne Makedonije još nije odgovorilo na pitanje da li je Venecuela uputila zahtjev za međunarodnu pomoć u eventualnoj krivičnoj istrazi.
U makedonskom Ministarstvu pravde kažu da Venecuela može da traži pravnu pomoć pozivajući se na Konvenciju o transnacionalnom i organizovanom kriminalu, ako se elementi navodnog krivičnog djela mogu podvesti pod odredbe te konvencije.
„U svakom drugom slučaju, jedini način je princip reciprociteta. U tom slučaju, zahtevi idu preko Ministarstva spoljnih poslova“, kažu u makedonskom Ministarstvu pravde.
Tužilac Venecuele Sab nije iznio detalje ni dokaze o tome kako je utvrđeno da je napad došao iz Sjeverne Makedonije.
Stručnjaci za informacionu bezbjednost kažu da se, ako je zaista bilo hakerskog napada za koji nema jasnih dokaza, postavljaju dva pitanja – kako je utvrđeno da je izvor napada bio u Sjevernoj Makedoniji i da li je to konačna adresa odakle je došao napad.
Inženjer informacione bezbjednosti Božidar Spirovski kaže za RSE da se, ako je zaista bilo napada, hakeri identifikuju putem IP adrese koju ima svaki kompjuter.
On objašnjava da se ta adresa može locirati po zemljama, ali je ključno pitanje da li je to pravi izvor napada. On ukazuje da je prilično lako kupiti adresu hakovanog računara u bilo kom uglu svijeta, jer se ona prodaje na dark vebu.
Čak i da je došlo do napada, mogući scenario bi bio da su već hakovani privatni računari „iznajmljeni“ kriminalcu koji sjedi u drugoj zemlji.
„Da li je neko upravo prodao IP adrese sa hakovanih računara u Makedoniji koje će se vidjeti u nekoj vrsti napada, sasvim je moguće, čak mnogo realnije nego da zaista hakeri sjede u Makedoniji“, objašnjava Spirovski, dodajući da hakeri iz Sjeverne Makedonije vjerovatno ne bi koristili svoje IP adrese.
On ukazuje da je takođe moguće i da se koristi drugi način da se prikrije adresa, na primjer, korišćenjem VPN-a
Ovo nije prvi put da je Sjeverna Makedonija u naslovima svjetskih medija u vezi s izborima u drugoj zemlji. Prije osam godina u svjetskim i domaćim medijima Sjeverna Makedonija je postala popularna zbog stanovnika Velesa koji je optužen za kreiranje lažnih vijesti tokom predsjedničke kampanje u SAD u kojoj je pobijedio Donald Tramp.
