Reagujući na tekst „Predizborni paket pomoći”, čiji je autor Milan Ćulibrk, Mali je poručio da se u javnosti ponovo pokušava osporiti svaka mjera kojom država pomaže građanima, posebno penzionerima i najugroženijim kategorijama stanovništva.
„Odgovorna država koja pomaže i podržava svoje građane izgleda je trn u oku raznima. Ovih dana svjedoci smo besomučnih naklapanja i nazovi analiza raznih novinara, kvazieksperata i propalih političara. I svima im smeta isto – briga o građanima, odgovorna država koja ozbiljno vodi svoju ekonomsku politiku, ima stabilne javne finansije i pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija”, naveo je Mali.
On je ocijenio da tekst na koji reaguje miješa političku kvalifikaciju sa fiskalnom analizom, dodajući da ozbiljna rasprava o mjerama podrške mora da počne pitanjem da li su one fiskalno održive i uklopljene u budžetski okvir.
„Sve ostalo je pamflet, ne ekonomija”, istakao je ministar finansija.
Mali je ukazao da se, kada je riječ o platama i penzijama, metodologija ne može mijenjati u zavisnosti od toga šta u datom trenutku odgovara unaprijed postavljenoj tezi.
„Ne može se čas uzimati april, čas godišnji prosjek, čas nominalni, čas realni rast, čas dinar, čas evro – u zavisnosti od toga šta tog trenutka bolje podržava unaprijed zadati naslov teksta. Ozbiljna analiza posmatra cio period: krize, šokove i na kraju održivost sistema u cjelini, a ne izolovan mjesec”, poručio je Mali.
Posebno se osvrnuo na ocjene o stabilnom kursu dinara, navodeći da se i to ponovo pokušava predstaviti kao problem ili „trik vlasti”.
„Građani vrlo dobro pamte Šoškićevo vrijeme i šta znači nestabilan kurs: neizvjesne rate kredita, skuplji uvoz, brži prenos inflacije na cijene. Stabilan kurs nije manipulacija, to je jedan od preduslova predvidivosti koje privreda i domaćinstva imaju u nestabilnom okruženju”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, rast zarada ne može biti argument protiv penzionera, već upravo suprotno – rast zaposlenosti i plata predstavlja osnovu iz koje se penzioni sistem dugoročno finansira.
„I najvažnije, jer se to u tekstu namjerno prećutkuje: jednokratna pomoć nije isto što i trajno strukturno povećanje rashoda. Ako je mjera finansirana u okviru održivog deficita i javnog duga, ona ostaje upravo to – mjera podrške domaćinstvima u datom trenutku. Svaku takvu podršku automatski proglasiti kupovinom glasova nije ekonomski argument, već politička etiketa”, naglasio je Mali.
On je objasnio da je, sa fiskalnog stanovišta, ključno to što se paket finansira u okviru raspoloživog prostora stvorenog boljim ostvarenjem pojedinih redovnih prihoda i, posebno, neočekivanih jednokratnih prihoda.
„Drugim riječima, ne uvode se trajna prava na osnovu privremenih prihoda, niti se mijenja sistem redovnog usklađivanja penzija i socijalnih davanja. Upravo je to razlika između odgovorne intervencije i fiskalnog avanturizma”, naveo je Mali.
Kako je dodao, paket nije u suprotnosti sa principom fiskalne otpornosti, već ga potvrđuje, jer pokazuje da država ima kapacitet da reaguje kada je to potrebno, ali tako da ne ugrozi stabilnost javnih finansija.
Mali je naglasio da ideja programa nije trajno povećanje rashoda, već sprovođenje jednokratnih, ciljanih i finansijski pokrivenih mjera. Država, kako je naveo, dio ostvarenog fiskalnog prostora usmjerava ka onima kojima je podrška najpotrebnija.
„Takav pristup predstavlja odgovornu upotrebu raspoloživog fiskalnog prostora, jer omogućava podršku najugroženijim kategorijama stanovništva, uz očuvanje stabilnosti javnih finansija i planirane putanje fiskalne održivosti”, poručio je ministar.
On je ocijenio da su napadi na pakete pomoći postali uobičajeni u medijima bliskim Draganu Šolaku i Draganu Đilasu.
„Na pokušaje da se ospore paketi pomoći i podrške različitim kategorijama građana Srbije već smo navikli, jer su nezaobilazna tema u Šolakovim i Đilasovim medijima. Njima, koji su opljačkali Srbiju i gledaju samo vlastite interese, pomoć nije potrebna, a briga o ljudima kao kategorija ne postoji. Sa druge strane, ponoviću to koliko god puta bude potrebno, za nas je briga o ljudima apsolutni prioritet i politika kojom se rukovodimo godinama unazad”, naveo je Mali.
Podsjetio je da su penzioneri, od početka pandemije 2020. godine, kroz različite mjere državne podrške dobili oko 650 evra jednokratne pomoći po osobi.
„Penzioneri su, kroz tri paketa pomoći građanima i privredi vrijedna više od devet milijardi evra, više puta dobijali novčanu podršku od strane države. U okviru tih paketa, penzioneri su, kao i svi punoljetni građani, dobili po 100 evra, kao i 30 plus 30 plus 20 evra, a najstariji su dobili i 4.000 plus 5.000 dinara u 2020, pa po 50 evra 2021. godine. Konačno, našim najstarijim sugrađanima isplatili smo i dva puta po 20.000 dinara, što je bio rekordan iznos jednokratnih davanja”, naveo je Mali.
Govoreći o novom paketu mjera, Mali je istakao da je njegova vrijednost skoro 600 miliona evra i da je cilj ublažavanje posljedica energetske krize i rasta troškova života, uz očuvanje socijalne stabilnosti i podršku domaćoj potrošnji.
„Tvrdnja da je najavljeni paket predizborna podjela novca zanemaruje suštinu programa, da je riječ o ciljanoj i progresivnoj podršci”, rekao je Mali.
On je dodao da je, za razliku od ranijih univerzalnih mjera, sada primijenjen princip progresivnosti, što znači da najveću podršku dobijaju građani sa najnižim primanjima, dok se iznos pomoći smanjuje sa rastom penzije.
Prema njegovim riječima, paket ne obuhvata samo jednokratnu finansijsku pomoć, već i mjere koje direktno smanjuju redovne životne troškove građana, poput produžetka statusa energetski ugroženog kupca i podrške za niže troškove liječenja.
„To nijesu mjere luksuza, već mjere za struju, gas, ljekove i osnovnu potrošnju. Dakle, ne radi se o kupovini raspoloženja, već o ublažavanju pritiska na kućne budžete u uslovima povišenih cijena energenata i troškova života”, naglasio je Mali.
On je ocijenio da nove mjere imaju i ekonomski efekat, jer podržavaju domaću tražnju, trgovinu i usluge, uz ograničen pritisak na uvoz.
„To je, u uslovima usporene i neizvjesne međunarodne konjunkture, dodatni stabilizacioni mehanizam”, poručio je Mali.
Na kraju je odbacio tvrdnje da najavljeni paket ima predizborni karakter.
„Dakle, nema tu ničeg predizbornog. To se zove briga o ljudima. Potrudite se malo više da to razumijete”, zaključio je ministar finansija i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Siniša Mali.
