Pozivi za sankcionisanje odgovornih za narušavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, obilježili su sjednicu Evropskog parlamenta, koji je u srijedu navečer raspravljao o situaciji u Bosni i Hercegovini i secesionističkim prijetnjama, nakon što su vlasti entiteta Republika Srpska usvojile niz neustavnih zakona.
Obraćajući se zatupnicima na sjednici u Strazburu, predstavnik Evropske komisije Kristof Hansen kazao je da je BiH ušla u insitucionalnu i političku krizu, te je pozvao predstavnike vlasti te zemlje da se okrenu reformama za napredak na putu ka integraciji u Evropsku uniju (EU).
Ocijenio je da je entitet RS napravio ozbiljno nazadovanje usvojivši 27. februara neustavni zakon o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća na teritoriji RS, čime je ugrozio ustavni poredak BiH i funkcionalnost njenih institucija.
Vlasti RS su pokrenule donošenje niza neustavnih zakona, nakon što je Dodik, 26. februara, prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH, što je 7. marta potvrdio i Ustavni sud BiH donoseći privremenu mjeru suspendovanog usvojenog zakona.
Nasuprot obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH, kao i pozivima iz međunarodne zajednice da zaustave ugrožavanje ustavnog poretka BiH, vlasti RS tvrde da od tog propisa neće odustati.
„EU očekuje da se političari sudrže od djelovanja koje bi mogle stvorit rascjep i stvoriti nove tenzije“, kazao je Hansen, ističući i da je usvajanjem zakona o ‘stranim agentima’ u RS ugrožena temeljna sloboda.
Podsjetio je da je zbog trenutne situacije, EUFOR odlučio povećati broj pripadnika u BiH.
Rezervni sastav EUFOR-a počeo je stizati u BiH od 11. marta, iz obrazloženje da je to preventivna mjera, nakon povećanja tenzija u zemlji usljed usvajanja neustavnih zakona u RS-u.
„Odgovor EU je jasan i nedvosmislen. Očekujemo od tijela RS da poštuju odluku Ustavnog suda RS i da suspenduju zakone koji ugrožavaju ustavni poredak i da uđe u dijalog s ciljem smanjenja tenzija“, kazao je predstavnik Evropske komisije.
Hansen je zaključio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH moraju biti poštovani te je rekao da će Evropska komisija nastaviti pomno pratiti događaje u BiH. To se, kakao je kazao, odnosi i na mogućnost da enitet RS donese novi Ustav, za što je data saglasnost na sjednici Skupštine tog entiteta 12. marta.
Tokom debate na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta posvećenoj situaciji u BiH, mogli su se, uz ostalo, čuti pozivi za sankcionisanje onih koji krše Dejtonski mirovni sporazum.
To je zatražila zastupnica Tineke Strik, na čiju inicijativu je i zakazan rasprava, ocijenivši da „nezakoniti Dodikovi potezi predstavljaju prijetnju miru i integritetu BiH“.
Ova zastupnica nazvala je Dodika „marionetom“ ruskog predsjednika Vladimira Putina na Balkanu.
„Dodik ne djeluje u interesu građana niti za njihovu dobrobit. Spreman je ispuniti bilo koji zahtjev Moskve, čak ako to znači i rat“, kazala je ona, ističući da je cilj proruskog predsjednika entiteta RS zadržavanje vlasti i bogaćenje.
Pozvala je EU da na poteze vlasti RS odgovori sankcijama, poput zamrzavanja imovine i zabrane ulaska na teritoriju EU, a kako je rekla s ciljem zaštite BiH.
Zastupnik iz Češke Ondrej Kolar kazao je da EU mora uticati na „slabljenje destruktivnog uticaja Kremlja na RS“, ističući da se „hibridni rat s Rusijom vodi i na Balkanu“.
„Znamo kako je stvar završila u Ukrajini, a sada moramo slati vojnike u BiH kako bi spriječili da se ne ponovi ono što sam sredinom 90-ih gledao kao dječak u medijima. Treba sankcionisati one koji krše Dejtonski mirovni sporazum i nemojmo ponovo iznevjeriti BiH“, poručio je on.
Zastupnik iz Hrvatske Gordan Bosanac takođe je ocijnenio zabrinjavajućima vijesti o, kako je kazao, separatističkim nastojanjima komadanja BiH.
„Važno je dati podršku cjelovitoj i suverenoj BiH i osuditi svaki oblik separatizma. To je kruna neuspjelih politka“, naveo je.
Ocijenio je da je riječ o sistemu koji zadnjih 30 godina, umjesto napretka, isporučuje strah i nemir, zbog čega je „vrijeme za promjene“.
„Pozivam građane BiH da se odupru separatizmu. Ne dozvolite da vas uvuku u mržnju, po drugi put. Čekamo vas u EU“, poručio je ovaj europaralamentarac iz Hrvatske.
Na zasijedanju Evropskog parlamenta, takođe, su se mogle čuti poruke da su BiH potrebni mir i sigurnost, a ne podjele, podrivanje ustavnog poretka i podizanje tenzija.
Zastupnik iz Austrije Andreas Šider izjavio je uoči rasprave da Dodik dovodi u opasnost cijelu BiH „secesionističkim djelovanjem i nacionalističkom retorikom i politikom“.
„Iz evropske perspektive, neophodno je zauzeti jasan stav i podržati vlasti u Bosni i Hercegovini u obavljanju njihovih ustavnih zadataka“, kazao je.
No, tokom debate u Evropskom paralmentu mogle su se čuti i rijetke poruke podrške vlastima RS i ocjene da EU treba stabilizovati Zapadni Balkan, a ne „praviti novo žarište“, što je bio stav član zastupnika iz Francuske Andrea Rouga. On je rekao da EU ne smije sprovoditi mjere „koje će otvoriti rane prošlosti“.
Evropska unija pozvala je prošle sedmice političko rukovodstvo entiteta RS da se suzdrži i odrekne provokativne retorike i akcija koje izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta BiH.
Evropski parlament zasijedao je u istom danu kada su vlasti RS-a, predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, napravile novi secesionistički potez, usvajajući u Narodnoj skupštini RS odluku o pristupanju donošenju novog Ustava ovog bh entiteta.
Skupština RS trebala bi 13. marta raspravljati o nacrtu Ustava RS kojim je taj entitet definisan kao država srpskog naroda te, takođe, predviđa pravo na samoopredjeljenje i osnivanja svoje vojske.
Istovremeno, Tužilaštvo BiH izdalo je u srijedu naredbu za privođenje Dodika zbog davanja iskaza, kao i za premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine tog entiteta Nenada Stevandića.
U naredbi je navedeno da su osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak, ali oni tokom srijede, 12. marta, nijesu privedeni.
Za SIPA-u privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića visokorizično
Do naredbe o privođenju došlo je nakon što je Tužilaštvo BiH objavilo da od decembra prošle godine sprovodi istragu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo „napad na ustavni poredak“.
U skladu sa procedurama, Tužilaštvo je zatražilo privođenje na saslušanje, nakon što se Dodik, Višković i Stevandić nijesu odazavali na pozive za davanje iskaza.
Krivični zakon BiH za djela napada na ustavni poredak previđa kaznu zatvora od pet godina, kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.
