Njemački zvaničnici su se izgleda probudili. Nakon dužeg ćutanja o brutalnom obračunu srpskog režima sa demonstrantima, osim medija, sada se oglašavaju i političari iz vladajuće stranke Hrišćansko-demokratske unije CDU, prenosi Nova.rs.
Radio Dojčlandfunk je objavio izvještaj o dešavanjima u Srbiji, čije djelove je prenio portal Nova.rs.
„Dok svijet gleda na ratove u Gazi i Ukrajini, Srbija je potresena žestokim sukobom između demonstranata i policije. Po nalogu predsjednika Aleksandra Vučića, bezbjednosne snage pokušavaju da uguše proteste koji već devet mjeseci traju širom zemlje. Nasilje na ulicama eskalira, a zahtjevi za okončanjem korupcije i demokratizacijom sistema postaju sve glasniji.
Evropski susjedi gotovo da ćute, a ni Brisel ne reaguje uprkos tome što je Srbija kandidat za članstvo u EU još od 2012. godine. Novi protesti i sukobi očekuju se svakodnevno, dok rat nerava između vlasti i građana ne jenjava.
Policija koristi suzavac, demonstranti odgovaraju Molotovljevim koktelima, a huligani bliski vlasti raspiruju nasilje pirotehnikom. Mirni protesti pretvorili su se u haos – kamenovani su lokali Srpske napredne stranke, a predsjednik Vučić sa razbijenih ostataka poručuje da će se država obračunati sa onima koji ‘žele da unište normalan život’.
U praksi, to je značilo brutalne prebijanja. U Beogradu i Valjevu policija je napadala čak i prolaznike koji nisu učestvovali u demonstracijama. Jedan od njih, Predrag Vučić, opisuje da je bio žrtva ničim izazvanog nasilja, dok snimci koje pokazuje njegova advokatica Jana Aćimović prikazuju kako policajci tuku već oborenog čovjeka i odvlače mlade i djecu iz kafića i pekara.
Protesti su, prema riječima analitičara Florijana Bibera, dobili novu snagu upravo zbog represije. Vlada je računala da će nasilje ugasiti pobunu, ali dogodilo se suprotno – demonstracije su ponovo oživljene.
Njihov neposredni povod bio je kolaps nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 ljudi. Javnost sumnja da su korupcija i fušeraj uzrok tragedije – što mnogi vide kao simbol Vučićevog sistema.
Predsjednica parlamenta Ana Brnabić, nekada percipirana kao glas razuma, sada je otišla korak dalje, tvrdeći na televiziji Pink da rušenje nije bila nesreća već „organizovani početak obojene revolucije“. Čak je i voditelja režimskog medija reagovala sa čuđenjem. Time je vlast posegla za teorijama zavjere, što je, ocjenjuju stručnjaci, dodatno urušilo povjerenje građana u režim.
Nakon opširnijeg uvoda, uslijedio je i intervju sa Mihaelom Galerom, evroposlanikom iz redova CDU, inače stranke koja je kao i SNS deo Evropske narodne partije.
Na pitanje voditelja da li je EU spremna za novu, demokratsku Srbiju bez Vučića, Galer je dao kraći odgovor.
„Mislim da sadašnja Srbija još nije spremna za članstvo. Ali mi jesmo, kako ste formulisali svoje pitanje, spremni za novu, demokratsku Srbiju. To važi i za sve ostale balkanske zemlje. I u Albaniji i u drugim državama postoje veliki izazovi. U sadašnjem stanju uslovi za članstvo još nisu ispunjeni“, rekao je Galer.
Na konstataciju voditelja da demonstranti u Srbiji misle da ih EU ostavlja na cjedilu, Galer kaže da se ta situacija menja.
„Sada imamo zaoštravanje situacije. Znam da je njemačka vlada 20. avgusta izrazila zabrinutost zbog slobode okupljanja. Novi šef delegacije EU (u Srbiji), Andreas fon Bekerat – ime zvuči njemački, ali on je Šveđanin – već prilikom prve posjete ministru za evropske integracije jasno je stavio do znanja šta očekujemo: da se poštuje vladavina prava, sloboda okupljanja, da se sprovedu potrebne reforme koje smo jasno definisali. To je jasan plan koji Srbija mora da ispuni. Ako se ne napreduje tim putem, neće biti ni ulaska u EU“, kaže Galer.
On je izrazio zabrinutost zbog nepotkovanih tvrdnji da se radi o „obojenoj“ ili „cvetanja revoluciji“ kako kažu Rusi.
„Kada čujete argumente koji se sada iznose – da su protesti navodno organizovani iz inostranstva, da je to neka ‘cvetnaja revolucija’ – to gotovo identično zvuči kao argumenti koje smo već slušali iz Moskve kada su govorili o Gruziji ili Ukrajini. To je zabrinjavajuće. Naravno, među demonstrantima postoji čitav spektar stavova. Sam sam primio studente koji su biciklima stigli do Brisela u znak protesta. Rekao sam im: morate se odlučiti – vi ste proevropski, ali među vama ima i onih koji mašu ruskim zastavama. Dakle, ima onih koji kritikuju Vučića jer nije dovoljno energično sproveo reforme, ali ima i onih koji bi radije gledali ka Rusiji. Srbija mora odlučiti u kom pravcu želi da ide. Mi želimo da ostane, odnosno da krene pravim putem ka Evropi“, kaže Galer.
