Predsjednica Kosova Vjosa Osmani odbacila je danas na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) o Kosovu kao lažne i neosnovane tvrdnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o etničkom čišćenju Srba sa Kosova.
„Ovi narativi su diskreditovani od Helsinškog odbora do Evropskog parlamenta. Država Kosovo ne samo da štiti, već i promoviše prava Srba i svih drugih zajednica“, kazala je Osmani.
Po njenim riječima Kosovo ima napredan nivo vladavine prava i zaštite zajednica i „fanatično će braniti multietničnost“.
Ona je dodala da je Kosovo među zemljama koje su najviše proevropski i proamerički orijentisane na cijelom svijetu i da je među prvima pružilo podršku Ukrajini.
Osmani je kazala da kosovski Srbi imaju zastupljenost u svim društvenim sferama.
„Srpski jezik se koristi u svim javnim institucijama širom Kosova. Pravoslavne crkve imaju posebnu zaštitu države Kosovo. Osim nekih izolovanih incidenata, ne postoji etnički motiv protiv pravoslavnih crkava“, navela je ona.
Optužila je Srbiju da šikanira Srbe koji se integrišu u institucije Kosova tako što napada njihovu imovinu, uništava i ugrožava njihove živote.
„Sada je jasno da kontinuirani napori Srbije da ometa proces integracije Srba na Kosovu, koristeći kriminalne i terorističke taktike, ima za cilj da steknu kontrolu i šire strah, a na taj način istovremeno su i podrivali bezbjednost i ustavni poredak Kosova“, kazala je Osmani.
Po njenim riječima, srpska vlast je odgovorna za napad u zvečanskom selu Banjske, jer se „izvršioci napada slobodno kreću po Srbiji i nastavljaju da dobijaju velike poslovne ugovore od Vučićeve vlade“.
Govoreći o jučerašnjem procesu glasanja za opoziv gradonačelnika u opštinama na sjeveru Kosova, Osmani je rekla da su lokalni Srbi bili pod pritiskom i da zbog toga nisu iskoristili priliku da glasaju.
Vučić je izjavio da prištinske vlasti stvaraju nepodnošljive uslove za život Srba i drugih nealbanaca, ocijenivši da pogrom Srba na Kosovu traje od 1999. do danas.
Na sjednici SB UN, na kojoj se razmatra novi, šestomjesečni izvještaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Misije UN na Kosovu (UNMIK), Vučić je danas rekao da je „brutalna represija“ nad Srbima i nealbancima pojačana poslije hitne sjednice SB UN o Kosovu, održane 8. februara na zahtjev Beograda.
Vučić je rekao da je Srbija na toj sjednici SB UN „detaljno objasnila kako privremene institucije u Prištini kontinuirano i namjerno stvaraju nepodnošljive uslove za život Srba i nealbanaca“.
„Srbija je pred SB UN predstavila sve korake kojima Priština sprovodi planirane, rasprostranjene i sistematične napade na srpske civile, uključujući kontinuirano pravno nasilje, fizičko nasilje i targetiranje“, kazao je Vučić.
Kao konkretne poteze kojima Priština stvara nepodnošljive uslove za život Srba, Vučić je naveo ilegalnu eksproprijaciju zemljišta, onemogućavanje slobode kretanja za Srbe „besmislenim zaustavljanjima i ponižavanjima“, arbitrarna hapšenja desetina istaknutih Srba, određivanje dugih pritvora uhapšenima i gotovo stalno prisustvo oklopnih vozila u urbanim sredinama.
Vučić je rekao i da Srbija zahtijeva momentalno puštanje na slobodu „svih političkih zatvorenika koje drži prištinski režim“, navodeći da bez toga „ne može biti pomirenja“.
Današnje, 45 minuta dugo izlaganje Vučić je počeo ukazujući da je prošle nedjelje bila 11. godišnjica potpisivanja Briselskog sporazuma, navodeći da je jedan od potpisnika bila i Evropska unija. On je kazao da su Srbi ispunili sve na šta su se obavezali tim sporazumom, a da Priština nije formirala Zajednicu srpskih opština (ZSO).
„Prošlo je 11 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, najvažnijeg sporazuma na putu ka normalizaciji. Tih 11 godina neispunjenih obećanja, svakodnevnih izgovora i neistina, kao i slučajne ili namjerne nesposobnosti Evropske unije da pomjeri stvari sa mrtve tačke, rezultiralo je kontinuiranim pravnim nasiljem i fizičkim maltretiranjem Srba na Kosovu i Metohiji“, rekao je Vučić.
Vučić je kazao da Guterešov izvještaj o radu UNMIK-a od 19. septembra 2023. do 15. marta 2024. godine „ne ukazuje na ozbiljnost stanja na terenu, iako činjenično dokumentuje gotovo sve značajne događaje u tom periodu“. Dodao je da u tom dokumentu takođe „nedostaje povezivanje događaja“.
Predsjednik Srbije je rekao i da je Priština nedavnom zabranom upotrebe dinara na Kosovu „dodatno otežala svakodnevni život“ Srba i drugih nealbanaca koji prihode uglavnom dobijaju u dinarima.
„Ukidanje dinara predstavlja kulminaciju etnički motivisane kampanje prištinskih institucija protiv Srba. Iako je (kosovski premijer) Aljbin Kurti pričao pred vama (8. februara) da je Srbima dao tromjesečni prelazni period, to više niko u Prištini ni u međunarodnoj zajednici nije pomenuo, i primjena te mjere protiv Srba je počela odmah“, kazao je Vučić.
Naveo je da Srbi i drugi nealbanci na Kosovu i dalje ne mogu da primaju penzije, plate, dječiji dodatak i socijalna davanja u dinarima i dodao da je zbog toga „praktično onemogućen“ rad škola, vrtića, zdravstvenih i socijalnih ustanova.
„Zaposleni u tim institucijama koji i dalje rade svakodnevno se suočavaju sa strahom od neosnovanog hapšenja koje Kurtijev režim masovno sprovodi pod lažnim optužbama. Ova situacija u velikoj meri utiče na decu u vrtićima, na penzionere, na samohrane majke, na teško obolele, kao i na sve ostale“, rekao je Vučić.
On je kazao da se od sjednice SB UN o Kosovu 8. februara dogodilo 16 etničkih motivisanih napada na Srbe.
„To uključuje oružani napad na Srbe u Gračanici, zastrašivanje sve manjeg broja srpskih povratnika na zapadu Kosova i Metohije, neopravdano određivanje pritvora, policijsko uklanjanje tabli sa nazivima na srpskom jeziku u čisto srpskim opštinama na sjeveru Kosova i Metohije“, naveo je Vučić.
O sukobu naoružane grupe Srba i kosovske policije u selu Banjska 24. septembra Vučić je rekao da je Beograd „nedvosmisleno osudio“ nasilje, ali da ta dešavanja „nisu bila uzrok, već posljedica represije Aljbina Kurtija i progona civila“.
„I zato nećemo dozvoliti da se ta tragedija koristi kao alibi za progon Srba, kao ni za skretanje pažnje sa toga“, dodao je Vučić.
Vučić je izrazio protest zbog toga što su iza kosovske predsjednice Vjose Osmani-Sadriu sjedjele žene za koje je saopšteno da su svjedočile zločinima srpske vojske i policije 1990-ih.
Obraćajući se predsjedavajućoj Vanesi Frejzer, predstavnici Malte, Vučić je rekao da je Srbija trebalo da bude obaviještena „da će neki građani koji će biti prisutni na sjednici (Osmani-Sadriu i njen tim) dovesti još ljudi kako bi okrivili drugu stranu“.
„Ovakvo nešto se prvi put desilo u SB UN. Doveli ste ljude koji ne pripadaju ovdje, ni diplomatskom koru, ni savjetničkom timu gospođe Osmani. To je vrsta političkog teatra i namještaljka za delegaciju Srbije“, kazao je Vučić na sjednici na kojoj se razmatra novi izvještaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Misije UN na Kosovu (UNMIK).
Predsjedavajuća Frejzer je odgovorila Vučiću da SB UN „nema ništa sa tim“, već da su za to odgovorni ljudi iz protokola UN koji daju akreditacije.
Prisustvo žena koje su sjedele iza Osmani-Sadriu kritikovao je i ruski ambasador pri UN Vasilij Nebenzja, tvrdeći da one nemaju pravo da budu tu, dok je kosovska predsjednica navela da je riječ o članicama njenog kabineta i njenim sajvetnicama.
Reagujući na prisustvo žena za koje je rečeno da su svjedočile zločinima srpske vojske i policije, Vučić je upitao da li neko misli da tokom rata na Kosovu nije silovana nijedna Srpkinja.
„Postoji osoba koju nisam mogao da dovedem kao dio svoje delegacije. To je Marica Mirić iz Bijelog Polja, sa Kosova, koja je u tom periodu silovana nekoliko puta, a onda ubijena. Ali to nije tema našeg današnjeg sastanka“, kazao je Vučić.
Vučić je kritikovao Osmani-Sadriu i zbog sadržaja njenog izlaganja, rekavši da je njeno obraćanje djelovalo kao „suđenje za ratne zločine Srbima za nešto što se desilo prije 25 godina“.
„Ni riječ nismo čuli ni o izvještaju (Gutereša) ni o dešavanjima (na Kosovu) u posljednjih šest mjeseci. Sa druge strane, ja sam bio potpuno fokusiran na izvještaj koji je predstavila (šefica UNMIK) Karolin Zijade“, naveo je Vučić.
