Na izborima u Grčkoj za vlast se bore desni premijer Kirijakos Micotakis i lider opozicije, ljevičar Aleksis Cipras.
Na parlamentarnim izborima u Grčkoj za vlast se bore desni premijer Kirijakos Micotakis i lider opozicije, levičar Aleksis Cipras. Oni po svemu predstavljaju dva suprotna politička modela.
Na podnožju Akropolja, politika je stvar porodice: Porodica Karamanlis je najduže vladala i odlučujuće uticala na konzervativni blok u Grčkoj. Gotovo čitavu vječnost na vlasti je bila socijalistička porodica Papandreu.
Kasnije je cepter preuzela dinastija Micotakis. Pomjerajući se politički više ka centru, često se naziva „svetom porodicom“ jer se čini da ima prste u svemu.
Trenutni status pred parlamentarne izbore u nedjelju: Kirijakos Micotakis, sin bivšeg premijera Konstantina Micotakisa, vlada od 2019.
Njegova sestra, bivša ministarka inostranih poslova Dora Bakojanis, poslanica konzervativne vladajuće stranke Nea Dimokratija (ND). Njen sin Kostas Bakojanis je gradonačelnik Atine. Bivši poslanik ND Kirijakos Virvidakis, Micotakisev bliski rođak, aktivan je u lokalnoj politici. Grigoris Dimitriadis, takođe bliski rođak Micotakisev, donedavno je bio na čelu kabineta premijera, ali je morao da podnese ostavku zbog neriješene afere prisluškivanja.
Dugo vremena Kirijakos Micotakis nije imao veze s politikom – tek sa 45 godina postao je ministar za administrativnu reformu i elektronsku upravu.
Prethodno je studirao na američkim elitnim univerzitetima Stenfordu i Harvardu, sticao radno iskustvo u McKinsey. U Grčkoj je radio kao savjetnik u bankama i bio je direktor privatnog fonda.
„Micotakis je izabran za premijera sa 40 odsto glasova. To je demokratska odluka i niko to ne dovodi u pitanje“, kaže atinski politički savjetnik i pisac Lefteris Kosolis za DW.
Međutim, Micotakis i dalje predsjedava strankom koja ima feudalne strukture i ne dopušta rasprave oko osoba ili ideja, smatra Kosolis: „Funkcije se naslijeđuju ili dodjeljuju, a unutarstranački dijalog praktično ne postoji. To važi i za sve političke snage u Grčkoj.“
Zato Kosolis govori o „feudalnoj demokratiji“ u Grčkoj: „Tokom mandata Micotakisa, u protekle četiri godine, rijetko sam vidio prilog ili intervju u kojem je neki političar iz vlade iznio sopstveni predlog, nešto što bi se moglo uraditi bolje ili drugačije.“
Aleksis Cipras nije osnovao sopstvenu političku dinastiju. To je priroda stvari jer je njegova ljevičarska stranka Siriza do sada na vlasti bila samo četiri godine: od 2015. do 2019. tokom vrhunca grčke dužničke krize. Baš kao i tokom izborne kampanje 2015. danas 48-godišnji Cipras, predstavlja se kao novi, neiskvareni lider.
„Prije četiri godine taj adut je imao efekta, ali danas je situacija potpuno drugačija“, objašnjava Kusulis.
Cipras je već prošao četiri godine na vlasti i koaliciju sa desničarskom populističkom strankom, tako da ne može tvrditi da je potpuno nov. Ipak, uspio je jednom da samostalno dođe na vlast, bez podrške starih političkih dinastija – a to mu donosi simpatije. Osim toga, politički stručnjak kaže: „Mnogi mladi birači se osjećaju privučenim ljevičarskom strankom, samo zbog njihovog stava ‘Ja sam protiv'“.
Već sa 16 godina, Aleksis Cipras je u široj javnosti bio viđen kao heroj protesta. Ranih 90-ih godina, predvodio je školske proteste širom zemlje, zahtevajući više novca za javne škole i čak braneći „pravo na školske izostanke“ u jednom televizijskom intervjuu. Ti protesti su označili početak kraja tadašnjeg premijera Konstantina Micotakisa – oca današnjeg premijera. Nakon toga, Cipras se osjećao pozvanim da postigne više.
Njegov veliki trenutak došao je 2006. kada ga je reformistička „Koalicija ljevice i napretka“, prethodnica današnje stranke Siriza, izabrala za kandidata na izborima za gradonačenika Atini. Cipras je odmah osvojio 10,5 odsto glasova. Lijeva opcija je tada prvi put postala treća najjača politička snaga u grčkoj prijestonici. Od tada je počeo njegov politički uspon.
Sada se Cipras nada da će dobiti drugu šansu od birača. Ali on to drugačije formuliše: „Ne želimo drugu, već zapravo prvu šansu da sprovedemo naš program – bez mjera štednje koje nameću povjerioci i Trojka“, izjavio je nedavno prilikom posjete Berlinu.
