Generalni sekretarijat Međunarodne kriminalističke policijske organizacije – Interpola odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem. Tu informaciju, koju su prenijeli mediji u BiH, potvrdio je i sam Dodik putem društvenih mreža.
„Upravo me nazvao predsjednik Aleksandar Vučić da me obavijesti da je dobio obavještenje od Direkcije Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda BiH za raspisivanje crvene potjernice za mnom i Stevandićem. Hvala predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i jasnoj i principijelnoj komunikaciji s Interpolom“, napisao je Dodik na mreži Iks. Dodik je zahvalio i premijeru Mađarske Viktoru Orbanu, kao i „predsjednicima svih drugih zemalja koji su uložili žalbu, shvatajući političku pozadinu pravnog progona“.
Zahtjev za raspisivanje potjernice podnio je Sud BiH 27. marta, pozivajući se na činjenicu da su za obojicu već bile raspisane unutrašnje potjernice, te da su napustili teritoriju BiH u trenutku kada su bili pozvani na saslušanje. Dodik je nakon toga boravio u Srbiji, zatim u Izraelu i Rusiji, dok je Stevandić nesmetano putovao u Srbiju. Sud je zahtijevao međunarodnu tzv. „crvenu potjernicu“, koja bi omogućila njihovo lociranje i eventualno hapšenje u inostranstvu.
Međutim, Generalni sekretarijat Interpola odbio je taj zahtjev, pozivajući se na član 3. statuta Interpola koji zabranjuje bilo kakvu intervenciju ili aktivnosti političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera. Drugim riječima, kako prenose mediji u BiH, Interpol smatra da bi raspisivanje potjernice moglo da bude tumačeno kao politički motivisan potez, što je u suprotnosti s pravilima te međunarodne organizacije. Prethodno su i Srbija i Mađarska zvanično uložile prigovor na zahtjev BiH.
Ova odluka Interpola znači da međunarodna potjernica neće biti raspisana. Međutim, unutrašnja „centralna“ potjernica ostaje na snazi i, shodno tome, odgovornost za provođenje zakona ostaje na državnim bezbjednosnim i policijskim agencijama unutar BiH.
Za sada nema informacija da li će Tužilaštvo BiH ili druge nadležne institucije pokušati da ulože žalbu ili da zatraže ponovno razmatranje slučaja u okviru Interpolovih mehanizama.
