Svi ti bugarski proroci propasti zbog uvođenja eura trebalo bi malo da se opuste.
Makar je to savjet iz Hrvatske, posljednje zemlje koja je usvojila jedinstvenu valutu 2023. godine.
Hiljade Bugara je izašlo na ulice otkako je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u valutnu uniju od sljedeće godine, navodno u strahu da će život postati znatno skuplji kao posljedica toga.
Otkako se Hrvatska pridružila eurozoni, njena inflacija je – istina – bila nešto viša nego prije pristupanja. Ali u velikoj mjeri, kažu stručnjaci, to odražava i druge pozitivne pomake. Ostali ekonomski pokazatelji sugerišu da je tranzicija uglavnom bila uspješna, i da predstavlja model koji bi Bugarska mogla da slijedi.
Rast u Hrvatskoj bio je među najjačima u Evropskoj uniji prošle godine – 3,8 odsto, uz podršku turističkog sektora koji je ostao snažan uprkos sve većim industrijskim problemima u Evropi. Nezaposlenost je na najnižem nivou otkad se vodi trenutna statistička serija (od 1996). Sredstva iz različitih fondova EU i dalje redovno pristižu zahvaljujući vladi koja radi svoj domaći zadatak: agencija za rejting Fič očekuje da će Hrvatska do sredine sljedeće godine povući svih 4,5 milijardi eura predviđenih u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost. Možda najvažnije, plate su porasle više od 30 odsto otkako su Hrvati zamijenili kune za eure.
Hrvatska i Bugarska, dvije najsiromašnije članice EU, zvanično su ušle u čekaonicu za euro u isto vrijeme sredinom 2020, držeći inflaciju na nivou ili čak ispod prosjeka eurozone tokom većeg dijela prethodne decenije.
Međutim, niz šokova koji je počeo s pandemijom promijenio je sve to: inflacija je porasla više nego u eurozoni, dostižući vrhunac od preko 13 odsto u Hrvatskoj i gotovo 19 odsto u Bugarskoj, što je potrošače u obje zemlje ostavilo veoma osjetljivima na rizik od ponavljanja sličnih trendova.
Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari kažu da uzroci nisu u velikoj mjeri povezani sa usvajanjem eura.
“Hrvatska je bila jedina zemlja koja se pridružila eurozoni u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka”, kaže Petar Sorić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističući da je inflacija u periodu 2022–2023. bila najgora od 1990-ih, kada se bivša Jugoslavija raspadala.
S obzirom na takve uslove u trenutku početka procesa usvajanja eura, Sorić kaže da je potrošačima bilo teško da tačno odrede šta je pokretalo inflaciju – što je dovelo do percepcije da je ona mnogo viša nego što su pokazivali zvanični podaci.
Cijene jesu porasle otkako je Hrvatska prešla na euro, ali to ne umanjuje koristi koje su mnogi osjetili
Ali strahovi od rasta cijena djelimično su opravdani, kaže Fran Galetić, takođe sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ukazujući na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene porasle za devet odsto u roku od 18 mjeseci nakon što je uvela euro u januaru 2007.
“Iako je zvanična politika slala umirujuće poruke da se to neće dogoditi, mnogi su se sjećali kako je to tada izgledalo”, rekao je Galetić. Da bi umirila javnost, hrvatska vlada je primorala supermarkete da prikazuju cijene u obje valute četiri mjeseca prije nego što je euro zamijenio kunu 2023, i još godinu dana nakon toga.
Ni to nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste potrošače. Mnogi su podigli cijene prije nego što je pravilo stupilo na snagu, pa su mogli da tvrde da ih nisu povećavali tokom perioda dvojnog iskazivanja cijena, rekao je Galetić. Potrošačke cijene su porasle znatno brže tokom 18 mjeseci oko usvajanja eura nego u ostatku eurozone.
Bugarska planira da uvede sličnu politiku počevši od jula, i moraće da nauči iz hrvatskog iskustva.
Bugarska je sada u boljem položaju jer ima mnogo mirniju inflatornu situaciju nego Hrvatska 2023. godine. U tom smislu, biće znatno lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštenu trgovačku praksu
A ogorčenost zbog tog perioda i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete protestujući protiv rasta cijena, što je primoralo vladu da proširi niz mjera kontrole cijena koje su uvedene za neke osnovne proizvode 2022. i 2023.
“Vlada je predstavila ove pakete kao dio odgovora na energetsku krizu, ali pošto su se djelimično poklopili s prelaskom na euro, potrošači su ih vjerovatno donekle doživjeli i kao zaštitu od euroinflacije”, rekao je Sorić.
Bugarska je, dodao je, sada u boljem položaju jer ima mnogo mirniju inflatornu situaciju nego Hrvatska 2023. godine. “U tom smislu, biće znatno lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštenu trgovačku praksu”.
Postoje i drugi pokretači inflacije koji se teže mogu pripisati euru, čak i indirektno. Uzmimo sezonski turizam, koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a: otkako su se Evropljani nakon pandemije ponovo oslobodili da putuju, turizam je postao najdinamičniji dio ekonomije. U protekle tri godine, turističke cijene u Hrvatskoj porasle su za 50 odsto, znatno više nego u Španiji ili Grčkoj (15-20 odsto).
Uprkos svemu, stručnjaci kažu da prelazak na zajedničku valutu donosi mnogo više koristi nego nedostataka. Ana Šabić, direktorka Odsjeka za evropske poslove Hrvatske narodne banke, nazvala je usvajanje eura u Hrvatskoj “potpunom uspješnom pričom”.
Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valuta (što je velika ušteda za privredu i turiste), a premija rizika države u odnosu na Njemačku, mjerena kroz prinose na državne obveznice, praktično je nestala.
Hrvatska narodna banka procjenjuje da zemlja sada godišnje uštedi oko 160 miliona eura samo na troškovima razmjene i transakcija.
“Hrvatska je osjetila sve očekivane koristi članstva u eurozoni, uprkos tome što smo se pridružili u veoma izazovnim vremenima”, rekla je Šabić. Međutim, uz suptilno upozorenje zemlji koja je godinama bila svjedok brojnih disfunkcionalnosti i skandala u radu vlasti, ona je naglasila da su “detaljno i blagovremeno planiranje”, kao i “jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama od suštinske važnosti”.
