Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon izjavio je da je u inostranstvu danas lakše govoriti o stradanju srpskog naroda i zastupati istinu o istoriji Srba, zahvaljujući promjenama u zemlji u poslednjih 13 godina i njegovanju kulture sjećanja.
„Kada vas napadaju u inostranstvu, mnogo je lakše da nastupate kada znate da imate podršku iz Srbije“, rekao je Gujon za TV Hepi.
Ocijenio je da je većem samopouzdanju Srbije i promjeni njenog imidža doprinijelo i to što je predsjednik Aleksandar Vučić pokrenuo važne inicijative i projekte za očuvanje kulture sjećanja, poput Obale jasenovačkih žrtava, izgradnje memorijalnih kompleksa, snimanja filmova i obilježavanja zajedničkih stradanja zajedno sa Republikom Srpskom.
„Na taj način danas se borimo sa prisutnom revizijom istorije i relativizacijom prošlosti. Zato je polje istorije izuzetno važno. Sada može da se čuje istina i drugačiji narativ“, poručio je Gujon.
Prema njegovim riječima mnogi na Zapadu žele da pretvore Srbe u nove naciste i da stave žig genocidnosti cijelom srpskom narodu. Ističe da je upravo to pokušano na sjednici Ujedinjenih nacija o Srebrenici.
„Tada je Srbija, predvođena predsjednikom, uložila velike napore da se suprotstavi toj rezoluciji, iako je situacija bila veoma teška jer su je sve vodeće zapadne zemlje podržavale. Ako jednom dobijete etiketu da ste ‘počinili genocid’, taj žig ostaje i teško ga je ikada ukloniti“, ukazao je Gujon.
Srbija je u borbi protiv takve retorike, napomenuo je, dobila podršku mnogih ljudi iz svijeta, među njima i direktora Centra „Simon Vizental“ Efraima Zurofa, sa kojim je prije dva dana učestvovao na tribini u Novom Sadu.
„On je poslednji poznati ‘lovac na naciste’ i odlučno se protivi pokušajima da se umanji značaj Holokausta i nacističkih zločina. Kako sam kaže – ne možete porediti ono što se desilo u Srebrenici sa stravičnim zločinima koji su počinjeni u Jasenovcu ili Aušvicu“, rekao je Gujon.
Gujon je dodao da je Zurof naveo primjer jedne baltičke zemlje koja je podigla spomenik žrtvama fašizma, ali nije precizirala ko je stradao, a bili su Jevreji, niti ko je počinio zločin, a bili su lokalni nacisti.
„To pokazuje sličnost sa situacijom na Balkanu tokom ratova 90-ih, kada je Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva i miljenica zapadnih ambasadora, otkrila spomenik na Kazanima na kome piše ‘žrtvama rata’, iako su tu nastradali Srbi“, naglasio je Gujon.
Gujon poručuje da je jedan od zadataka Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju, na čijem je čelu, da upozna svjetsku javnost sa stradanjem srpskog naroda koje je do dana današnjeg sistematski i namjerno ignorisano.
Iz tog razloga, pored razgovora sa stranim novinarima, Kancelarija radi na prevođenju dokumentarnih filmova i knjiga, organizuje mnoge manifestacije u svijetu i kreira popularne sadržaje na engleskom jeziku namijenjene mladima na društvenim mrežama, navodi se u saopštenju Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju.
