Nesigurno diplomatsko balansiranje vlasti Srbije, uhvaćene između evropskih težnji i veza sa Rusijom, moglo bi dovesti tu zemlju u delikatnu poziciju ove zime – između sankcija na rusku naftu, zavisnosti od Moskve zbog gasa i pritiska iz Brisela, prenosi danas francuska agencija Frans pres (AFP) ocjene analitičara.
AFP, ne pominjući sinoćni sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Francuske Emanuela Makrona u Parizu, piše da od početka oktobra Srbija „očajnički pokušava da nađe način da ukloni američke sankcije protiv svoje najveće naftne kompanije NIS koja je u većinski ruskom vlasništvu“.
„Vrijeme ističe, moramo naći rješenje“, rekla je ove nedjelje ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović koja nije odgovorila na zahtjeve AFP za intervju.
AFP piše da bi rezerve NIS-a trebalo da traju do 25. novembra po Ministarstvu energetike, a „ako se rafinerija zatvori, zalihe goriva će brzo postati oskudne, a uslijediće i nestašice“, rekao je za AFP Željko Marković, stručnjak za energetiku i upozorio da Srbija nema „kapacitet da uveze dovoljno naftnih derivata da zadovolji potražnju na tržištu“.
On je ocijenio da su Rusi do sada „samo međusobno prebacivali akcije“ NIS-a, a „najrealnija opcija, ona koja bi zaista ublažila pritisak, bilo bi da srpska država preuzme kontrolu nad NIS-om“.
Iako je ugalj dominantan izvor energije u Srbiji, gas je važan, posebno za daljinsko grijanje u najvećim gradovima.
I ovdje je Beograd u velikoj mjeri zavisan od Moskve, od koje godinama kupuje gas po cijenama nižim od tržišnih.
Pošto je posljednji trogodišnji ugovor istekao prije nekoliko mjeseci, nije potpisan dugoročni sporazum, a Moskva umjesto toga potpisuje kratkoročne ugovore. Posljednji ističe 31. decembra, piše AFP.
Po podacima „Srbijagasa“, piše dalje, Rusija snabdijeva Srbiju sa šest miliona kubnih metara gasa dnevno putem gasovoda „Turski tok“, koji prolazi kroz Bugarsku. To, po zvaničnim podacima dostupnim za 2023. godinu, predstavlja skoro 90 odsto gasa korišćenog u Srbiji.
Čak i ako Srbija uspije da obezbijedi novi gasni sporazum sa Rusijom, kaže AFP, „srpski zvaničnici upozoravaju da bi evropski planovi za postepeno ukidanje ruskog gasa počev od 2026. godine mogli potpuno da prekinu njen bugarski put snabdijevanja“.
Kratkoročni ugovori su „sredstvo za vršenje pritiska na Srbiju“, ocijenio je Marković koji smatra da će, ako se ne postigne dogovor, Srbija moći da nastavi da kupuje ruski gas, ali po mnogo manje povoljnoj cijeni.
Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija je jedna od rijetkih država Evrope koja nije uvela sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu i viđena je kao saveznica Kremlja, ukazuje francuska agencija koja navodi „znake napetosti“ na toj relaciji.
AFP navodi da je jesenas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „optužio Rusiju da koristi gasne ugovore da bi ga spriječila da nacionalizuje NIS“, a da „Moskva nije krila svoju frustraciju pokušajima Vučića da se dodvori i Istoku i Zapadu“.
„Čujemo jedno kada je u Moskvi, a suprotno kada je negdje drugdje“, rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova početkom novembra, prenosi AFP.
Po riječima Branke Latinović, bivše diplomatkinje, piše u tekstu, „Vučić je zarobljen u krizi koju je sam stvorio višegodišnjim ‘cik-cak’ kretanjem između Moskve i Brisela“.
„Srbija žanje posljedice svoje neuspjele spoljne politike“, smatra ona, „politika ravnoteže zasnovana na nekoliko stubova, u kombinaciji sa vojnom neutralnošću, koja više ne odgovara globalnom kontekstu. A to je sada posebno vidljivo sa onim što se dešava oko NIS-a“.
AFP zaključuje da sve ukazuje da u „delikatnom balansiranju diplomatije Srbije između Istoka i Zapada šavovi izgleda počinju da pucaju“.
