Poslije velikih demonstracija povodom prve godišnjice smrtonosnog pada nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, budućnost srpskog studentskog pokreta ostaje neizvjesna, ali se analitičari i studenti slažu da je i dalje veoma živ, prenijela je danas agencija Frans pres (AFP).
Pokret je nastao poslije urušavanja betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024, u kojem je poginulo 16 ljudi, uključujući dvoje djece. Studenti su brzo preuzeli vođstvo, nezadovoljni neaktivnošću populističke vlade u vezi s ovom tragedijom, koja se u velikoj mjeri pripisuje duboko ukorijenjenoj korupciji.
Za samo godinu dana, studenti su postali „jedna od dvije najuticajnije političke grupe, uz vladajuću stranku“, rekao je Bojan Klačar, direktor nezavisnog centra za praćenje izbora (CeSID).
„Studenti su trenutno jedina grupa sposobna – za razliku od opozicije – da kanališe nezadovoljstvo građana politici predsjednika i vlade“, rekao je Klačar.
Prema riječima politikologa, pokret je uspio da mobiliše mlade ljude, „posebno Generaciju Z (rođene između 1995. i 2010. godine), koji nisu bili mnogo politički angažovani prije ovih demonstracija“.
„Postali smo vidljivi, organizovani i spremni da se borimo za bolju budućnost“, rekao je Nikola Bošković, student Akademije umjetnosti u Beogradu, dan poslije demonstracija koje su privukle 39.000 ljudi prema policiji, a 110.000 prema nezavisnom tijelu za prebrojavanje, a to je broj koji odgovara procjenama novinara AFP-a na terenu.
Bošković je rekao da mnogo toga još treba da se uradi, posebno „institucionalne promjene kako bi oni na vlasti ispunjavali svoju dužnost savjesno, pošteno i sa integritetom“.
Među zahtjevima studenata, glavni – organizovanje prijevremenih izbora – još uvijek nije ispunjen.
„Najveće dostignuće studenata je to što su dobili veliku podršku građana Srbije, koje je režim godinama namjerno depolitizovao“, rekla je Maja Kovačević, rektorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu, koja pozdravlja ponovni porast „velike energije širom zemlje“.
Ona je dodala da sada ako studenti žele političku ulogu, oni moraju da promijene svoj proces donošenja odluka.
Od početka, studenti su usvojili organizaciju zasnovanu na plenumima, studentskim skupštinama, koja su jedina tijela ovlašćena da donose odluke koje se tiču pokreta, od datuma demonstracija do toga ko smije da govori sa medijima. Oni te odluke donose poslije diskusija i glasanja.
Pitanje političke uloge je ključno za pokret, koji namjerava da predstavi listu kandidata ako se raspišu vanredni parlamentarni izbori – listu čiji su članovi još uvijek nepoznati, prenosi Frans pres.
„Studenti odbijaju da daju imena jer kažu da žele da izbjegnu da mediji bliski vladi napadnu te ljude, ali u politici ne možete imati političku snagu, a da ne znate ko je čini“, rekla je Maja Kovačević.
Dok se čeka zvanično objavljivanje kandidata, kruže glasine o mogućem učešću ličnosti poznatih po svojoj ponekad nacionalističkoj retorici. Kruže priče i o odnosu studentskog pokreta sa opozicijom, koja je bila potpuno odsutna sa protesta u proteklih godinu dana.
Kada su ga lokalni mediji u nedjelju pitali, predsjednik Aleksandar Vučić je naznačio da namjerava da odgovori na zahtjeve studenata, navodeći, kao što je to učinio nekoliko puta ranije, da će se održati vanredni parlamentarni izbori – bez preciziranja datuma i prepuštajući odluku „nadležnim institucijama“, bez pružanja dodatnih detalja, naveo je Frans pres.
Klačar smatra da to vrijeme omogućava vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS) da „konsoliduje svoju poziciju“ i dodao da se sve više postavlja pitanja o platformi studentske liste, „posebno u vezi sa energetikom i geopolitikom“.
Međutim, to bi se takođe moglo obiti o glavu režimu.
„SNS ne može biti siguran da je vrijeme na njegovoj strani ako ne uspije da riješi ekonomske i energetske probleme. Stoga, prije raspisivanja izbora, mora se fokusirati na rješavanje nagomilanih problema i stvaranje stabilnijeg okruženja od onog koje postoji danas“, dodaje Klačar.
Student Bošković rekao je da sam nikada nije bio posebno zainteresovan za politiku.
„Međutim, ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da mladi ljudi u Srbiji žele da žive u uređenom, pravednom i slobodnom društvu – u svojoj zemlji. I to je ono što nas vodi“, dodao je on.
