Nažalost, dodala je, moramo se prisjetiti žrtve koju je, radeći svoj posao, prinio Duško Jovanović, čije ubistvo ni do danas nije rasvijetljeno, kao i napada na Oliveru Lakić, Tufika Softića i brojne druge novinare koji su za svoj profesionalizam i želju da pomognu crnogorskom društvu platili visoke cijene.
“Uprkos tome, nastavili su da vode bitku za slobodno, profesionalno i etičko novinarstvo, vjerujući da samo tako možemo izgraditi društvo zasnovano na slobodi i istinskoj demokratiji”, navela je ona.
Prema njenim riječima, ozbiljna institucionalna podrška je neophodna u cilju rješavanja problema novinara, fotoreportera, snimatelja i svih drugih zaposlenih u medijima, a to su, prvenstveno, niske zarade, cenzura, nizak nivo medijske pismenosti, te lažne vijesti i dezinformacije koje su sve prisutnije u medijskom prostoru.
Naglasila je da pritisci i zastrašivanja kroz koje prolaze novinari u Crnoj Gori, neadekvatni uslovi u kojima rade, a o kojima se uglavnom ćuti, ne mogu voditi poboljšanju stanja na medijskoj sceni.
“Proces evropskih integracija u kome se nalazimo već godinama zahtijeva od nas ozbiljan rad na promjeni takvog ambijenta”, poručila je ona.
S obzirom na to, kaže Đurović, da se većina relevantnih političkih subjekata zalaže za članstvo Crne Gore u EU, svaka vladajuća struktura mora se za slobodu medija zalagati istinski, a ne samo deklarativno jednom godišnje.
“U to ime, koristim priliku da svim zaposlenim u medijima ukažem dužno poštovanje i zahvalnost na doprinosu koji daju demokratizaciji naše zemlje”, zaključila je Đurović.
