Ustavni sud nije nefunkcionalan, kako se to često može čuti u javnosti, ali jeste nepotpun, kažu iz te institucije
Vladajuća većina očekuje da će u drugom krugu obezbijediti izbor dvoje sudija Ustavnog suda, oslanjajući se na moguće glasove Građanskog pokreta URA, saznaju Vijesti. Iako dogovor još nije postignut, čak ni neuspješan ishod glasanja ne bi doveo do potpune blokade Suda, jer zakon omogućava sudijama sa isteklim mandatom da ostanu na funkciji do izbora novih, ako tako parlament odluči.
Sagovornici Vijesti rekli su da je uoči rasprave u parlamentu bilo razgovora između Pokreta Evropa sad (PES) i GP URA. Jedan izvor je rekao da bi do dogovora moglo doći, ako u Skupštini prođu neki zakoni koje predloži URA.
U Ustavnom sudu trenutno je četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Ustavni odbor je oglas za izbor dvoje sudija (nasljednike Milorada Gogića i Dragane Đuranović ) raspisao 23. decembra prošle godine i sve kandidate saslušao sredinom marta, ali ih je Skupštini predložio prošle sedmice. Predsjednik Jakov Milatović predložio je jednog kandidata, a u međuvremenu je raspisao novi oglas za izbor još jednog sudije, jer sutkinji Desanki Lopičić krajem godine ističe mandat.
Nijedan od predloženih kandidata nije preksinoć dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u parlamentu, a izvori “Vijesti” tvrde da su minimalne šanse da većina u drugom krugu glasa za Milatovićevu kandidatkinju.
Prema članu 15 Ustava, kad sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere drugog, parlament će istovremeno donijeti odluku o prestanku funkcije sudiji kome je istekao mandat i odluku da on nastavlja da obavlja tu funkciju do izbora novog, “ali ne duže od jedne godine”.
To znači da Ustavni sud, u slučaju neuspješnog drugog kruga glasanja u Skupštini, može ostati sa četvoro sudija i neće se ponoviti ustavna kriza koja je u Crnoj Gori trajala je od sredine 2022. do kraja februara 2023. godine. Tada je Ustavni sud bio blokiran jer je ostao sa troje sudija. EU je tada više puta apelovala na političke subjekte u Crnoj Gori da deblokiraju Ustavni sud, a ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon upozorila je tada na mogućnost da se zaustave pristupni pregovori sa Crnom Gorom.
Izbor sudija Ustavnog suda ima presudan značaj za proces pristupanja EU, jer se tiče funkcionisanja vladavine prava, što je srž evropskih integracija. Cilj Crne Gore je, kako su više puta rekli iz Vlade, je da sva pregovaračka poglavlja sa EU (uključujući i 23 i 24 koja se tiču vladavine prava) zatvori do kraja 2026. godine, kako bi država postala nova članica EU 2028.
Prema Ustavu, za izbor sudija Ustavnog suda neophodna je dvotrećinska većina u Skupštini, odnosno 54 glasa, a ako se ona ne obezbijedi, ide se u drugu rundu u kojoj je za izbor potrebna tropetinska podrška poslanika (49). S obzirom na to da kandidati Ustavnog odbora i Milatovića u prvom krugu, nijesu dobili potrebnu većinu, druga runda će se održati najranije za mjesec.
Poslanici su glasali za kandidate Ustavnog odbora – zamjenicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda Mirjanu Radović i sudiju Višeg suda u Podgorici Jovana Jovanovića , kao i za advokaticu Mirjanu Vučinić , koju je predložio Milatović.
Za izbor Vučinić glasalo je 16 poslanika opozicije (Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate) i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur , dok su 44 predstavnika vlasti bila uzdržana. Izbor Jovanovića podržalo je 45 poslanika većine, protiv je bio Admir Adrović iz Bošnjačke stranke (BS), dok je pet njegovih partijskih kolega bilo uzdržano. Za Radović su glasala 44 poslanika većine, jedan je bio protiv (Adrović), a pet uzdržanih (BS). Iz BS-a su tražili da jedan od kandidata bude pripadnik bošnjačkog naroda.
Poslanici GP URA nijesu učestvovali u glasanju za sudije.
Iz te partije su u utorak veče, nakon što u Skupštini nijesu izabrane sudije, saopštili da je parlamentarna većina još jednom pokazala da nije formirana zbog evropskog puta, kako to često govore, nego isključivo zbog fotelja i partijskih privilegija.
“Ovakvim postupcima većina direktno ugrožava evropski put Crne Gore”, kazali su iz GP URA.
Poručili su da ne bježe od konsultacija i razgovara na bazi principa, “za pravi iskorak na evropskom putu, kao kad se glasalo za IBAR zakone i izborne reforme”…
URA je u decembru 2023. glasala za izbor sudije Ustavnog suda Faruka Resulbegovića , u drugom krugu. Resulbegović nije u prvom krugu u februaru 2023. dobio potrebnu većinu (za njega je glasalo 46 poslanika), kada su izabrane sutkinje Snežana Armenko , Momirka Tešić i Dragana Đuranović , kojoj je prošlog decembra prestala funkcija zbog sticanja uslova za penziju.
Izboru Resulbegovića usprotivila se Bošnjačka stranka, koja je i tada, kao i sad, tražila da u Ustavnom sudu bude i Bošnjak.
Milatović i opozicija su u utorak tokom rasprave u Skupštini, upozorili na moguću blokadu Ustavnog suda i ustavnu krizu u zemlji, kao prije nekoliko godina.
Iz Ustavnog suda su Vijestima rekli da je potpun sastav Ustavnog suda garancija da će odluke uvijek biti donesene u svim složenim predmetima.
Na pitanje da li su zabrinuti zbog neizbora novih sudija u Skupštini, u smislu dodatnog nagomilavanja predmeta, odgovorili su da Ustavni sud ne može da komentariše aktuelne postupke izbora.
“Naglašavamo da u ovom trenutku Ustavni sud nije nefunkcionalan, kako se to često može čuti u javnosti, ali jeste nepotpun. Uprkos tome, angažovanjem sudija i ustavno-sudskih savjetnika postignuti su rezultati koji ukazuju na visok stepen efikasnosti. Od početka godine Ustavni sud je primio 943 predmeta, a u istom periodu završio 1.121 predmet”, rekli su iz Ustavnog suda.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević Vijestima je u utorak rekla da ako ni za mjesec dana ne bude potrebne većine za izbor sudija, ponavljaju se konkursi i prvi sljedeći termin za njihov izbor je npr. mart sljedeće godine.
“Građani će i dalje da ispaštaju, država je na klimavim nogama, protivnici učlanjenja Crne Gore u EU dobijaju još jedan odličan argument u prilog tome da se radi o neozbiljnoj državi koja je nesposobna da izabere sopstvene institucije”, upozorila je.
Procedura izbora dvoje sudija u Ustavnom odboru bila je obustavljena u martu nakon saslušanja kandidata, dok ne stigne mišljenje Venecijanske komisije o slučaju bivše sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Njoj je parlament, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, krajem prošle godine konstatovao prestanak funkcije jer je stekla uslov za penziju shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, a ne Zakonu o radu po kom su sudije Ustavnog suda išle u penziju. U znak protesta, opozicija je bila napustila parlament i blokirala rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Nakon što je dio opozicije potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su se vratili u poslaničke klupe, a Venecijanskoj komisiji je upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju.
Komisija je navela da je Skupština trebalo da ispoštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak sudijske funkcije, naglašavajući da nije u njihovoj nadležnosti da tumače nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.
Iz Ustavnog suda Vijestima su rekli da trenutno u radu imaju 2.180 predmeta.
Od tog broja, kako kažu, ustavnih žalbi je 1.820, i one datiraju iz 2025, 2024. i 2023. godine, dok ih je najviše primljeno tokom ove godine, njih 753.
“Najstariji predmeti su iz oblasti normativne kontrole, ocjena ustavnosti zakona i opštih akata, i datiraju iz 2018. godine (šest predmeta ocjene ustavnosti zakona i jedan predmet ocjene ustavnosti i zakonitosti drugog opšteg akta)”, naveli su.
