Evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji uvjeren je da će se Crna Gora obratiti Hrvatskoj kada je u pitanju rezolucija o Jasenovcu, i da će se sve moguće različitosti razriješiti.
Poručio je da su dobrosusjedski odnosi preduslov bilo kojem kandidatu za članstvo u EU.
“Vidim da je ovo pitanje osjetljivo, zato uvijek pitamo zemlje kandidate da se uključe još više u direktne razgovore sa članicama, to je veoma bitno kako bi odnosi napredovali do nivoa odnosa zemalja članica”, kazao je Varhelji na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Milojkom Spajićem tokom Samita EU-Zapadni Balkan, održanom juče u Kotoru.
Na pitanje da li je Crnoj Gori potrebna rezolucija o Jasenovcu, Varhelji je kazao da ne želi da utiče na unutrašnja pitanja, te da je važno da svi poštuju i primijene donijete odluke.
Spajić je rekao da je ubijeđen da će Crna Gora i Hrvatska imati najbolje odnose.
“Ne sumnjam da ćemo te odnose dići na nivo neviđen od osamdesetih godina”, dodao je, rekavši da mnogo toga može da se nauči iz hrvatskog primjera.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na konferenciji za novinare na Samitu rekao da je rezolucija o Jasenovcu dobra ideja.
“Mi ćemo sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo…Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.
Govoreći o Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenm nacijama, kazao je da Srbija neće biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju.
“Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržaćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je.
Naveo je da su neistinite tvrdnje da je riječ o individualnoj krivici.
“Nemojte da izmišljate. Ako nijesam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.
Na pitanje da li će i kako će glasanje Crne Gore o Rezoluciji uticati na odnose ove dvije zemlje, odgovorio je da Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, “za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”.
Spajić je rekao da očekuje da se crnogorski amandmani na Rezoluciju o Srebrenici prihvate.
Vlada je podnijela dva amandmana na Rezoluciju. U prvom amandmanu se navodi da je krivica za genocid individualna, te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici, a drugi se tiče nepovredljivosti Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini.
Varhelji je poručio da Zapadni Balkan treba da iskoristi priliku koju mu daje Evropska unija (EU) i da do kraja 2027. godine neće više biti izgovora za region da nije spreman da postane dio te zajednice.
On je, na Samitu na kojem je glavna tema bio Plan rasta za ZB, kazao da postoji veliki nivo motivisanosti da se odradi sve što je zamišljeno kako bi se region što više uskladio sa EU.
“Naredna Evropska komisija trebalo bi da bude komisija proširenja, koja će do kraja svog mandata vidjeti nove članice koje se pridružuju Uniji”, rekao je.
Savjet EU odobrio je nedavno Plan od šest milijardi eura podrške zemljama ZB u cilju ubrzavanja reformi i ekonomskog rasta, od čega dvije milijarde u grantovima, a četiri u povoljnim kreditima koje garantuje EU.
On je rekao da je siguran da će, sa svim što su zajedno uradili u ovom mandatu EK, zaključno sa Planom rasta, Zapadni Balkan biti dio tog proširenja.
“Mislim da je jasno da ponuda koju je EU stavila na sto treba da nas vodi do narednog institucionalnog nivoa kada će biti naredno proširenje”, rekao je Varhelji.
Spajić je kazao da Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jasan signal posvećenosti EU ekonomskoj i demokratskoj transformaciji Zapadnog Balkana.
“Posebno za preduzeća, Plan rasta predstavlja šansu i signal da će region biti dio većeg tržišta. Često kažem da je Crna Gora tržište od pola miliona ljudi, ali kao dio zajedničkog tržišta je tržište od 500 miliona”, naveo je on.
Spajić je naglasio da je Vlada posvećena evropskim reformama i sprovođenju mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta.
“Plan rasta je novi, krucijalan plan veće vizije o integrisanoj i konsolidovanoj Uniji, snažnoj i spremnoj da se suoči sa ozbiljnim izazovima. Zapadni Balkan mora pokazati da je dorastao zadatku. Crna Gora je posvećena, blizu je strateškog cilja, uz članstvo u NATO-u, da se pridruži EU i obezbijedi bezbjednu budućnost ovoj i idućim generacijama svojih državljana”, poručio je.
Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen rekao je da mu se Plan rasta dopada jer je mjerljiv.
“Cilj je da se ljudi, dobra i usluge kreću sigurno, jeftinije i brže nego prije”, dodao je. “Ljepota Plana rasta jer je za svakog učesnika poruka jasna – uradite svoj posao i ne tražite drugoga da uradi nešto prvi, tako da biste vi uradili svoj posao”, rekao je O’Brajen.
Varhelji je, govoreći o dobijanju Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24, kazao da EK radi blisko sa Vladom Crne Gore.
“Iako nijesmo tu još, još nam trebaju neke odluke”, rekao je Varhelji, podsjećajući da parlament treba da usvoji određene zakone.
Ako Vlada nastavi da odrađuje intenzivno dio posla kao prvih mjeseci, on očekuje pozitivan ishod Međuvladine konferencije početkom ljeta.
“Vjerujem da ćemo imati uspješnu konferenciju, iako još posla ima da se uradi”, rekao je.
On je kazao da ako sve bude išlo kako treba, očekuje da će Crna Gora prvi novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan dobiti prije ljeta.
