Skoro osam časova trajala je danas sjednica Skupštine Opštine (SO) Tivat – prva u posljednjih 45 godina istorije grada koja je održana u nedjelju.
Odbornicima je toliko trebalo da pređu devni red od 22 tačke, a najviše pažnje i polemike privukle su izmjene Odluke o porezu na nepokretnosti.
Njima je, nakon odluke Ustavnog suda da je zakonom i podzakonskim aktima neustavno praviti razliku u visini dadžbina između fizičkih i pravnih lica, a koju je lokalna uprava Tivta morala da ispoštuje, za četiri puta smanjen koeficijent za obračun poreza na nepokretnosti na građevinsko zemljište pravnim licima, pa će on od 1. januara 2025. od kada će se primjenjivati izmijenjena odluka, iznositi isto kao i fizičkim licima 0,5 odsto.
Do sada je pravnim licima porez na nepokretnosti na neizgrađeno građevinsko zemljište u Tivtu obračunavan po stopi od dva odsto, slično kao i u okolnim gradovima.
Istovremeno, izmjenom je fizčkim licima je stopa uvećana sa 0,3 na 0,5 odsto ali se korekcijama dodatnih koeficijenata u drugom dijelu formule za obračun, kako su istakli iz administracije gradonačečlnika Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) nastojao ublažiti efekat uvećanja ove dadžbine za građane.
Ipak, građani Tivta će od naredne godine plaćati 27 odsto uvećan porez, ali to, prema riječima sekretarke za finansije Lidije Bakalbašić, neće rezultairati velikim povećanjem prihoda gradskog budžeta od poreza na nepokretnosti na zemljište građana koji sada iznosi ukupno oko 160.000 eura godišnje, jer će se taj iznos povećati za tek oko 44 hiljade eura.
Opozicija je ipak kritikovala ovakvu odluku a nezadovoljstvo što su odlukom Ustavnog suda primorani da odustanu od svojevrsne dosadašnje finansijske kazne za kompanije koje u svom vlasništvu imaju najatraktivnije parcele u gradu a ne privode ih namjeni, nisu krili ni u redovima vlasti.
„Na žalost, nakon odluke Ustavnog suda dovedeni smo u situaciju da ovo moramo uraditi kako bi je ispoštovali. Morali smo razmišljati kako da formulišemo novu odluku da bi ona bila ustavna i izjednačila obaveze pravnih i fizičkih lica, a da istovremeno ne opteretetimo puno građane i ne dovedemo u pitanje budžetske priohode“, kazao je Komnenović dodajući da se mora raditi na osmišljavanju novog mehanizma koji će natjerati kompanije koje gazduju nekim od eksluzivnih lokacija poput Plavog horizonta, Župe ili ostrva Sveti Marko da ih konačno privedu namjeni.
Ilija Janović (Hrvatska građanska inicijativa – HGI) smatra da iza ove odluke Ustavnog suda stoji pritisak građevinskog lobija u Crnoj Gori i da je to dodatni mehanizam da se pokuša pritisak na lokalno stanovništvo koje ne želi da gradi na kompletnom zemljištu koje ima u posjedu, ali ne želi ni da proda svoju djedovinu.
Sa time se složio i predstvnik nevladine organizacije (NVO) Matica Boke koji je koristio institut „slobodne stolice“ Ivan Starčević ističući da je ovakva odluka protivna svemu za što se ta NVO zalaže već godinama i da je usmjerena na diskriminaciju starosjedilaca.
On se založio za izmjenu Zakona o porezu na nepkretnosti i uvođenje mehanizma da se pogotovo veliki investitori za čije je projekte ranijih godina država ekspropisala privatnu imovinu svojih građana, a koji nisu realizovali te projekte u ugovorenim rokovima, „žestoko oporezuju za takvo zemljište“.
Na pozivke Janovića da on i lokalna Krtoljska lista na ovom pitanju nisu ostali pri svojim ranijim stavovima o zaštiti interesa lokalnog stanovništrva, potpredsjednik Opštine Jovan Brinić je kazao da „ovo apsolutno nije pravedno, ali je na žalost, Ustavni sud naložio da tako mora da se radi“.
„Ovo je pogrešno jer ako već na pitanju poreza izjednačavate fizička i pravna lica, onda ih izjednačite i u svim dugim obklastiuma, a ne da neko fizičko lice -preduzetnik odgovara cijelom svojom imovinom, a pravna lica samo u visini svog osnivačkog kapitala koji može biti i samo jedan euro“, kazao je Brinić.
Dejan Risančić (Demokratska srpska stranka – DSS) odbornicima HGI je prebacio da „pričaju o diksriminaciji, ali zaboravljaju da pomenu decentralizaciju“ i prozvao Adrijana Vuksanovića (HGI) da je kao poslanik u ranijim sazivima Skupštine Crne Gore odlučujuće uticao na usvajanje nekih od za interese lokalnih samouprava pogubnih, najrigidnijih i najcentralističkijih zakona.
„Evo ste vi i vaši koalicioni partneri na vlasti u državi skoro četiri godine, pa niste promijenili nijedan od tih zakona za koji me isti toliko dugo prozivate. Čak i ako ih promijenite, teško da će išta biti bolje ako su nam institucije sistema koje treba da ih primjenjuju, atrofirane ovako kako jesu sada“, kazao je Vuksanović dodajući da je i kao aktuelni poslanik, spreman za inicijativu u promjeni zakona „ali je naša moć u tome ograničena jer smo opozicija, a HGI ne nastupa politikantski“.
Tonći Janović (Pokret Evropa sad – PES) je poručio da „ako hoćemo u Evropu, moraju se poštovati zakoni i odluke Ustvanog suda“, te da su lokalnoj upravi u ovome „vezane ruke, ali se ona kroz ovakvu izmjenu Odluke o porezu na nepokretnosti koliko-toliko izborila da fnansijski ne ugrozi građane Tivta“.
Vatroslav Belan (Liberalna partija – LP) je kazao da „sa ovakvim razmišljanjima i stavovima koji se čuju nisam siguran da ćemo ikad stvoriti preduzetnički način ekonomije u Tivtu“.
„Nemojte da nam politika bude da ‘šklapamo po ušima’ pravna lica jer to dugoročno, nije ni u interesu samih građana kojima se ovako populistički nadstoji podilaziti“, kazao je on, dok je Sanja Vuković (Tivatska Akcija) na prozivke Ilije Janovića da se ovako finansijki opterećuju Tivćani, odgovorila da to jeste tačno ali da ni izbliza to nije u mjeri u kojoj je to radila prethodna DPS-SD-HGI lokalna vlast.
„Jeste da je ovo sada 44.000 eura više ukupnih godišnjih poreskih izdvajanja svih fizičkih lica – obveznika poreza za zemljište, ali je to nije ni izbliza toliko koliko ste ih vi opteretili sa recimo, nenamjenski potrošenih 900.000 eura koje niste upotrebili na gradnju MR 2 saobraćajnice, već prosuli ko zna za šta drugo“, istakla je Vuković.
Duža polemika vođena je i između odbornika opozicije i poslovnog direktora Centra za kulturu Gorana Božovića oko izvještaja o radu te javne ustanove (JU) za 2023.
Opozicionari su mu zamjerili na ocjeni da je stanje koje je zatekao u CZK kada je prije godinu dana došao za direktora bilo kako je Božović rekao, katastrofalno i zapušteno u administrativno-organizacionom smislu, što još nije imenovao umjetničkog direktora CZK što je morao da uradi po Zakonu o kulturi jer on kao poslovni direktor, ne može obavljati poslove kreiranja programa ako nije afirmisani i dokazani kulturni stvaralac što Božović nije, te što je potrošio 23.000 eura na kupovinu novog službenog automobila.
Odbornici HGI optužili su Božovića i da „baš zbog nedostaka umjetničkog direktora, nije vidio i prepoznao značaj dvaju manifetscaija koje je hrvatska nacionalna zajednica tražila da se održe u prostorijama CZK – promoije romana Mihaila Radojičiča Šoka o napadu na Dubrovnik 1991. i reprinta srednjevjekovne „Budvanske pjesmarice“.
Božović je uzvratio da će on lično „procijeniti hoće li CZK biti podrška nekim programima koje drugi organizuju mimo našeg programa zavisno od raspoloživih naših tehničkih i drugih mogućnosti u datom tremutku“.
„Svakako nećemo biti podrška nekih programima sa političkom konotacijom“, kazao je on aludirajući na neodržanu promociju Radojčićevog romana.
Istakao je da raspolaže obilnom dokumentacijom koja dokazuje ranije velike propuste i manjkavosti u administartivnom i organizacionom vođenju CZK „koje datiraju od prije desetak do prije samo godinu“ i odbornicima HGI poručio da za programe do kojih im jer stalo „imate čitav jedan Dom kulture u Donjoj Lastvi i imate to gdje sprvoditi a ne da još preko hljeba tražite pogače“ misleći na prostore CZK.
„Neće hrvatsku nacionalnu zajednicu ovdje niko getoizirati i ograničavati samo na Dom kulture u Donjoj Lastvi koji jesu gradili Hrvati i to za potrebe tadašnjeg ‘Hrvatskog sokola’, ali taj objekat danas pripada i nama i vama. Nije nam to dovoljno i opet ćemo vam tražiti da neke programe priredimo u reprezentativnijim i većim prostorima CZK jer je to javna ustanova i objekat koji pripada svim građanima, pa i Hrvatima koji plaćaju porez iz koga se CZK finansira. Vaše shvatanje naše nacionalne zajednice nam je neprihvatljivo“, uzvratio je Vuksanović na što mu je Božović odgovorio da su to „prizemna zamjena teza na nacionalnoj osnovi“ i „podle podmetačine koje vam neće proći“.
Odbornici vlasti čijim je glasovima prihvaćen Božovićev izvještaj, pohvalili su rad CZK u prošloj godini dok je HGI glasao protiv njegovog usvajanja.
Duga rasprava vođena je i oko predloga Odluke o izgradnji lokalnog objekta od javnog interesa – manje spratne parking garaže iza hotele „La Roche“ koju je Ilija Janović nazvao „skalamerijom koja ruši centar grada“ i prozvao gradonačelnika Komnenovića da on lično ne poštuje komunalni red jer parkira automobil na nerozvoljenim mjestima „za što postoje fotografije jer vas ljudi prate“.
Komnenović je Janovićev nastup protumačio kao usmjeren prema zaštiti privatnih interesa nekih od građana koji se bune protiv gradnje garaže na mjestu gdje već postoji javno parkiralište jer to ne odgovara njihovim ličnim interesima.
„Dok sma ja ovdje nema i neće biti pojedinca koji će da spriječi nešto što je javni interes svih građana. Vi ste bili potpredsjednik Opštine kada su se vukli mnogi štetni potezi za interese grada, a u interesu privilegovanih pojedinaca i kompanija. U vrijeme dok ste bili u potpredsjedničkoj fotelji, studirali ste na privatnom fakultetu na kojem je predavao i tadašnji gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS), ali izgleda da niste imali dovoljno vremena da naučite neke stvari“, uzvratio je Janoviću Komnenović.
