U nastavku treće sjednice Skupštine Glavnog grada koja je zakazana za petak, odbornici bi trebalo da glasaju o stavljanju van snage Detaljnog urbanističkog plana (DUP) “Gorica C”, koji je donijet 2019. godine, a koji dijelom, na sjeveru, obuhvata brdo Gorica.
Iz “Udruženja ljubitelja Gorice i prirode” očekuju da podršku tom predlogu, a Zoran Bojović iz te organizacije nada se da većina među odbornicima “osjeća odgovornost prema jednom od najvećih simbola ovog grada”.
”I da ste protiv daljeg kidanja i uništavanja naše Gorice”, poručio je on.
Iz Odborničkog kluba “Može Podgorica – ovo je naš grad” uputili su 25. aprila Skupštini Glavnog grada predlog da se van snage stavi Odluka o donošenju DUP “Gorica C”.
Predlagač u obrazloženju, pored ostalog, navodi da plansko rješenje do danas nije u potpunosti realizovano, a da su tokom realizacije uočene brojne manjkavosti u sprovođenju, “kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana”.
”Ukoliko se dozvoli nastavak realizacije plana, neminovno će doći do degradiranja kvaliteta života građana i građanki koji žive u zahvatu plana, šta se može i mora spriječiti hitnom revizijom planskog dokumenta, odnosno pokretanjem izrade novog planskog dokumenta u skladu sa Zakonom”, navodi se u obrazloženju.
Dodaje se i da u zahvatu tog plana postoji više aktivnih gradilišta, da je, prema planskom rješenju, tu planirana izgradnja objekata velike gustine, a da stavljanje van snage plana ne ugrožava prava stečena prijavom građenja.
Nakon stavljanja van snage, predlagač očekuje da se planski dokument detaljno preispita, “čime bi bilo spriječeno ugrožavanje javnog interesa daljom realizacijom planiranih sadržaja”.
Iz “Udruženja ljubitelja Gorice i prirode” navode da se “radi o dijelu istočne padine brda koja je prethodnih decenija u nekoliko katastrofalnih požara pripremljena za stambenu izgradnju”.
”Prvo je u požaru 16. jula 2012. nestalo 20,74 hektara zelenih površina, a izgorjelo je 360 velikih, starih stabala bora i čempresa i oko 30.000 komada prirodnog podmlatka biljaka. Zatim je požar 28. jula, 2021. (krenuo upravo sa mjesta današnjih gradilišta, u nastavku Atinske ulice) opustošio ovaj istočni dio brda, vršni plato (izgorjela najstarija šuma bora pinjola sađena početkom 20. vijeka) i raširio se na dio sjeverne padine. Izgorjelo je 20 hektara i pričinjena je šteta u vrijednosti 400.000 eura. Jasno je da se radi o investitorskim požarima tzv. betonskog lobija kojem je u interesu da ovaj dio brda ‘urbanizuje’”, kazao je Bojović iz te NVO i dodao da je, bez sumnje, interes građana Podgorice da se brdo Gorica, “bar ovo što je preostalo od njenih padina, zaštiti i obnovi”.
Stavljanje van snage DUP-a “Gorica C” ranije su od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tražili stanari i vlasnici objekata i zemljišta u Beogradskoj ulici.
Iz Glavnog grada, u vrijeme gradonačelnika Ivana Vukovića , “Vijestima” su rekli da stavljanje DUP-a van snage može biti krajnja mjera u svim slučajevima, “te da je, već ranije, trebalo pristupiti izradi izmjena i dopuna planova koja sadrže neodgovarajuća planska rješenja, ako se ocijene takvim”.
Kazali su tada i da je Odlukom o proglašenju park šume “Gorica” za spomenik prirode, u junu prošle godine, “precizirano da je kroz izmjenu planske dokumentacije potrebno preispitati opravdanost dalje izgradnje u zaštitnom pojasu Spomenika prirode, koji uključuje i DUP ‘Gorica C’”.
Tada su u odgovoru “Vijestima” rekli i da, kao lokalna samouprava, nemaju zakonsku mogućnost da izmijene bilo koji planski dokument, da je to u nadležnosti resora ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
”I ovim putem apelujemo na nadležne državne organe da se izrada planske dokumentacije vrati u nadležnost lokalnim samoupravama, kako bi, bez odlaganja, bili u mogućnosti da djelujemo u sličnim situacijama”, poručili su iz prethodne uprave Glavnog grada u februaru.
Bojović je “Vijestima” dostavio objavu iz arhive, koja prikazuje brdo Gorica 1957, kada tamo nije bilo šume, i 27 godina kasnije, nakon pošumljavanja. Kako se navodi u toj objavi, na Gorici 1957. nije bilo individualnih stambenih zgrada, niti je bila podijeljena na privatne posjede.
”Dakle, bila je društvena… Danas se uz Goricu sve više penju kuće. Njihovi vlasnici takoreći se utrkuju ko će se prije dočepati vrha Gorice”, piše u tekstu.
Bojović je kazao da je otimanje državne svojine započeto 1957, kada je vršeno precizno snimanje i mjerenje terena brda.
”Tada je razgraničeno društveno od privatnog zemljišta. Granice privatnih posjeda koje se nalaze u neposrednoj blizini Gorice, od tada – iz decenije u deceniju, sve su se više proširivale, uzurpirajući društvenu imovinu i teren brda. Kasnije, a pogotovo nakon dvijehiljadite, ovo otuđivanje državne imovine, u većini slučajeva, sumnjivim upisom svojine legalizovano je raznim DUP-ovima i njihovim izmjenama i dopunama. Sada se na tako legalizovanim parcelama kidaju padine brda i prave zgrade”, navodi on.
