Crna Gora se nalazi na prekretnici i ima pravu priliku da se brzo pridruži Evropskoj uniji (EU), ocijenjeno je na panel diskusiji „Napredovanje ka EU: Put Crne Gore i regionalne integracije” koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Fridrih Ebert, uz napomenu da je EU, prije svega, unija vrijednosti.
Predsjednik Odbora za vanjske poslove u njemačkom Bundestagu, Mihael Rot, ocijenio je da je geopolitički argument kristalno jasan. „Države Zapadnog Balkana moraju se pridužiti EU što je prije moguće, jer ako nastane politički vakum u ovom regionu, autoritarni režimi će stupiti na scenu. Stoga, moramo biti glasniji i vidjljiviji“, poručio je Rot.
On je podsjetio da je godinama unazad Crna Gora bila predvodnica procesa i uspješna priča Zapadnog Balkana, ali da je ignorisanje principa vladavine prava, medijskog pluralizma i sličnog od strane lidera u Crnoj Gori dovelo državu u političku pat poziciju.
„Nijesmo vidjeli nikakav materijalni napredak u željenom pravcu. S novom Vladom i većinom vidim tu vrstu napretka, i to u vrlo komplikovanim odnosima“, naveo je Rot.
Prema njegovim riječima, sada je sve „natkriveno sjenkom“ agresije nad Ukrajinom, koja prevazilazi teritorijalni rat. „Ovo je rat protiv naših vrijednosti. I upravo zbog toga moramo stati na put ruskom imperijalizmu i moramo poslati jasnu poruku Zapadnom Balkanu“, kazao je Rot. U tom kontekstu, istakao je i da je veoma značajno što je Crna Gora uskladila spoljnu politiku sa politikom EU, implementirajući sankcije protiv Rusije.
Rot je naveo da je svjestan da su zbog rata na teritoriji Evrope i mnogi na Zapadnom Balkanu zabrinuti da su možda zaboravljeni, s obzirom da je žarište pažnje i angažmana Evrope usmjereno ka istoku. „Prvi put otvaramo naša vrata Gruziji, Ukrajini i Moldaviji. No, to ni u kojem slučaju ne znači da zanemarujemo, ili igorišemo interese građana u ovom regionu“, istakao je Rot.
On je ukazao da se od države koja želi da se pridruži EU očekuje puna posvećenost slobodi, demokratiji i vladavini prava.
„Vjerujem da je sada odlučujući trenutak da podržimo Crnu Goru da postane ponovo predvodnica na Zapadnom Balkanu. Vidim pravu priliku, koja se nudi Crnoj Gori, da se pridruži EU do 2028. godine“, naglasio je Rot.
Kako je ocijenio, situacija na Zapadnom Balkanu prilično je zabrinjavajuća, uz porast populizma i nacionalizma koji zagađuje politički ambijent, iako to nije samo situacija na Zapadnom Balkanu, nego širom Evrope.
Rot je naglasio da je EU, prije svega, zajednica vrijednosti, koje su obavezujuće za sve.
U osvrtu na nedavno usvojenu Rezoluciji o Srebrenici, u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, kazao da je priznavanje i prepoznavanje genocida u Bosni i Hercegovini ogroman iskorak. „Pozdravljam Vladu Crne Gore koja je bila dovoljno hrabra da glasa za tu rezoluciju. Ohrabrio bih vas sve da nastavite tim putem u izgradnji pomirenja u regionu“, kazao je Rot.
On je poručio da je Zapadnom Balkanu potrebno pomirenje, ali i da ono koje neće počivati na istini i humanosti, neće biti pravo pomirenje.
„Molim vas da ne slijedite prljavi narativ (Aleksandra) Vučića. Niko ne želi da krivi Srbe, koncept kolektivne krivice je glupost, krivica je uvijek individualna stvar“, naveo je Rot.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, kazala je da se već od kraja juna, nakon očekivanog dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), Crna Gora nalazi na pola puta.
„Pred nama jeste veliki broj izazova, u dijelu zatvaranja poglavlja i svega ostalog što nas očekuje. Bez obzira na izazove, Crna Gora neće odustati od evropskog puta i to zbog svih građana koji očekuju i žele da država postane članica EU“, rekla je Gorčević.
Gorčević je ocijenila da je Vlada za nešto više od sedam mjeseci pokazala ozbiljan pristup u evropskim intergacijama, dodajući da su prioritet bila poglavlja 23 i 24 i najavila da će na današnjoj sjednici Vlade biti razmatran set medijskih zakona i zakona iz oblasti pravosuđa. Pojasnila je da je u pitanju 11 zakona, dodajući da će, nakon glasanja na Vladi, moći da pošalju poruku javnosti da je Vlada završila svoj dio posla i da je drugi dio na Skupštini.
Nijedan zakon, kako je poručila, neće raditi bez saglasnosti i odobrenja Evropske komisije (EK).
Prema riječima Gorčević, Crna Gora se u ovom trenutku nalazi na prekretnici. „Vlada je već uradila sve što je bilo do nas. Crna Gora se nalazi na testu, u dijelu Skupštine, odnosno kako će Skupština odnijeti prema tim zakonima“, navela je Gorčević.
Ona je, takođe, naglasila da je Vlada potpuno usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, što se, kako je poručila, neće pomjeriti ni milimetar.
„Kroz sve što je radila, Vlada je pokazala ozbiljan i odgovoran odnos. Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, i bez obzira ko čini parlamentarnu većinu, na kraju je Vlada ta koja glasa“, navela je Gorčević.
Upitana o Predlogu rezolucije o Jasenovcu, ona je kazala da ne može previše da komentariše, s obzirom na to da taj predlog nije došao od Vlade.
„To koliko nas može na neki način kočiti u odnosima sa Hrvatskom, posebno ako uzmemo u obzir i neka druga pitanja, kao što je Prevlaka i brod Jadran, vjerujem da zaista moramo pokazati državnički odnos i mudro voditi politiku, da ni na koji način ne ugrozimo evropske integracije“, rekla je Gorčević.
Takođe je kazala da se mora voditi računa i o poštovanju žrtava i o pomirenju, ocjenjujući da je ono jako važno za cijelo društvo.
Izvršna dirketorica CGO-a, Daliborka Uljarević, saglasna je da je Crna Gora na prekretnici, ali na onoj „na kojoj biramo da li ćemo nastaviti dosadašnji proces kroz fingiranje reformi ili raskid sa starim partikularnim politikama i fokusom na javni interes“.
„Svi se sjećamo prvog entuzijastičnog i dinamičnog perioda nakon otvaranja pregovora, ali i onog kad su vlasti shvatile da im dalji proces urušava monopole moći i kada dolazi do usporavanja, a kasnije praktično i zaustavljanja čitavog procesa“, rekla je Uljarević.
Ona smatra da još nema dovoljno snažne političke volje koja će da mijenja taj pristup i upozorava da bez promjena loših praksi u upravljanju ni dobijanje IBAR-a neće promijeniti stvari. Ocijenila je i da civilno društvo nikad manje nije bilo uključeno u procese izrade strateških i zakonodavnih tekstova.
„Takođe, vratili smo se tome da se zakoni prilagođavaju partikularnim i partijskim potrebama i crtaju po liku i djelu nekih ljudi koji su potrebni određenim političkim strukturama“, kazala je Uljarević, apostrofirajući promjene koje Vlada, u posljednjem času, unosi u Zakon o RTCG u dijelu snižavanja kriterijuma za izbor članova Savjeta i generalnog direktora, ocjenjujući da to nijesu dobre evropske prakse.
„Imali smo prilike, kroz rad prethodnih vlasti, da vidimo da su takve situacije dovodile do ozbiljnih problema kasnije. Bojim se da ćemo to isto imati ako se nastavi tim putem, i da ćemo razočarati i naše prijatelje u Evropi“, navela je Uljarević.
I ona je istakla da je EU unija vrijednosti. „Međutim, u našem narativu se insistira na drugim stvarima. A ako pogledate unazad, od pada Vlade DPS-a, pa preko pada Vlade Zdravka Krivokapića i Vlade Dritana Abazovića, one su padale suštinski na vrijednosnim pitanjima“, dodala je Uljarević.
Ona je kazala da politika nije matematika kako se to pokušava postaviti u sadašnjoj političkoj konstelaciji. „I, naravno, onda brzo dolazi do turbulencije kada treba da se suočite sa onim što su vrijednosti, stavovi, pozicije, a to smo vidjeli kroz pitanja Srebrenice i Kosova“, navela je Uljarević.
Uljarević je mišljenja da EU sada zaista želi da Crna Gora brzo napreduje. „Ali, nijesam sigurna koliko crnogorske vlasti to žele, posebno u vrijednosnom pozicioniranju, jer vrijednost nije partijsko kalkulisanje, a jasno vrijednosno opredjeljenje može i da košta“, istakla je Uljarević.
Kako je kazala, osim što se crnogorski građani nadaju da će ulaskom Crne Gore u EU njihov život biti dostojanstveniji, oni se nadaju da će taj put državu upristojiti, da će učiniti donosioce odluka odgovornim i donijeti sadržanije i kvalitetnije promjene.
„Zato je važno da Vlada Crne Gore nastupi pošteno, da kroz ove zakone ne radi ono što su radile prethode Vlade, ali i da EU sve to procijeni pošteno, da ne bismo došli u onu situaciju u kojoj je sada Sjeverna Makedonija“, poručila je Uljarević.
Član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Nikola Janović, smatra da bi Crna Gora, s obzirom na geopolitički kontekst, mogla da bude pozitivan pokazni primjer, kada su u pitanju evropske integracije i poručio da svi zajedno, i vlast i opozicija, treba da ispune očekivanja 80 odsto crnogorskih građana koji žele da vide Crnu Goru u EU.
Janović je ocijenio da ne postoje laka i teška pitanja. „Kada ste vlast i Vlada, morate da rješavate sve što je na dnevnom redu, a kada ste u opoziciji, onda možda i ne morate“, poručio je Janović.
On je ocijenio da su podjele u Crnoj Gori duboke i da datiraju još od ranije.
„Prvi sam koji govori da te podjele moramo da prevazilazimo, da neke teme, pogotovo nacionalne, ne ostavljamo našoj djeci“, dodao je Janović.
On je kazao da mnogo političara, koji su u Vladi i parlamentarnoj većini, poručuje kako treba „da smo svi složni, da se pomirimo i radimo na prosperitetu države, a onda se isključuje jedna politička opciju iza koje stoji preko 70 hiljada građana“.
Janović je rekao da misli da to nije pravi put. „Mislim da ovu državu treba da gradimo zajedno, i da će nas i EU više cijeniti kada vidi da mi među sobom znamo da razgovaramo“, naveo je Janović.
Odgovarajući na pitanje o predloženoj Rezoluciji o Jasenovcu, a nakon komentara ministarke Gorčević da je to nešto što se odnosi na Skupštinu, a ne Vladu, on je ocijenio da se teško može odvojiti parlamentarna većina od Vlade.
„Nakon glasanja za Rezoluciju o Srebrenici, Crna Gora kao da je dobila nalog da sada treba da izglasa Rezoluciju o Jasenovcu“, kazao je Janović, podsjećajući da u Skupštini Srbiji, za vrijeme vlasti Vučića, dva puta nije prošla rezolucija o Jasenovcu i to sa obrazloženjem da bi se time mogao ugroziti evropski put te države.
„Posebno me zabrinjava to što, iz nekog razloga, vlast i vladajuća većina pokazuju potrebu da ne vodimo samostalno svoju poliitku, već da pokušavamo da koketiramo i politčki surfujemo između naloga koji dolaze sa strane“, naveo je Janović.
To, kako je ocijenio, ugrožava temeljne vrijendosti na kojima počiva Crna Gora.
Otpravnik poslova Ambasade Njemačke u Podgorici, Ralf Rojš, prilikom otvaranja skupa, ocijenio je da je u prethodnim mjesecima Crna Gora napravila značajan napredak na putu ka EU, u smislu pokrenutih pravosudnih reformi, kao i procesa koje se tiču medijskog sektora.
Direktorica Regionalne kancelarije FES u Beogradu, Kirsten Šonefeld, kazala je da danas postoji zajedničko razumijevanje da je šest država Zapadnog Balkana integralni dio evropske porodice i da kao takve te zemlje moraju biti punopravne članice EU.
„Iz moje perspektive, rekla bih da smo, nažalost, u proteklih 20 godina, od Samita u Solunu, izgubili puno vremena. Ipak, vidimo jednu novu dinamiku, i zbog promjena u geopolitičkoj situaciji, od 2022. godine i agresije Rusije na Ukrajinu. Sada imamo novu posvećenost, ne samo Njemačke, već i cijele EU kada je riječ o integraciji Zapadnog Balkana i ta prilika ne bi smjela biti propuštena od strane država u regionu “, kazala je Šonefeld.
Ona je dodala da je jasno da je proteklo vrijeme dovelo do određenih razočarenja u državama Zapadnog Balkana. „U nekim državama to je čak dovelo do situacije da građani sve manje i manje podržavaju proces integracije svoje zemlje i regiona u EU“, kazala je Šonefeld.
To, kako je rekla, nije slučaj sa Crnom Gorom.
„Gospodin Rojš je napravio lijep uvod u dinamiku onoga što se dešavalo u Crnoj Gori proteklih mjeseci. To pozdravljamo i nadamo se da će se taj proces nastaviti, uprkos debatama i diskusijama koje se tiču tema iz prošlosti“, navela je Šonefeld.
