Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović najavio je da će Nacrt izmjena Zakona uputiti Evropskoj komisiji kako bi dobili mišljenje.
Apelovao je na sve institucije da sugestije pošalju pisanim putem kako bi ih Radna grupa razmotrila.
Nikola Bašanović iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) govoreći o tome šta se sve može tražiti od banaka, podsjetio je da su neki podaci bankarska tajna.
Marina Mićunović iz Savjeta Evrope rekla je da su pripremili analizu o zviždačima tako da to imaju u vidu kada budu radili zakon o zviždačima.
Predrag Tanjević iz Uprave policije kazao je da UP podržava svaku mjeru i predlog kojom se šire nadležnosti ASK, samo treba kroz podzakonske akte omogućiti određene alate, kao što je na.primjer formiranje registra javnih funkcionera.
Poslanik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica poručio je da borba protiv korupcije mora da bude u okviru prava.
Kada je u pitanju odredba o otpreminama, ukazao je na štetnu praksu u državnim firmama.
„Svjedoci smo da je direktor IRF (Investiciono razvojni fond) bio ujedno izvršni direktor i član Upravnog odbora. On je sam sa sobom ugovorio sopstvenu otpreminu. Mislim da je to fenomen koji je sporan ne samo sa pravnog, nego i moralnog aspekta“, rekao je Koprivica.
Lazar Grdinić iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) rekao je da je zauzet dobar pravac izmjenama Zakona i da su manje-više popunjene pravne praznine iz prethodnog perioda.
Smatra da će se objavljivanjem više podataka smanjiti mogućnost za medijske spekulacije itd.
Kazao je da su posao ASK do sada radili novinari i nevladine organizacije (NVO) koji su otkrivali slučajeve nezakonitog bogaćenja funkcionera.
Podsjetio je da su bivši policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši ministar, a sada poslanik DPS Petar Ivanović prijavljivali velike prihode od poljoprivrede koje niko nije kontrolisao jer nijesu postojala adekvatna zakonska rješenja.
„Da su postojala adekvatna zakonska rješenja, javnost bi mogla da postavi pitanje legitimiteta ovih prihoda“, rekao je Grdinić.
Goran Đurović iz Media centra rekao je da ako poslanici hoće da odbijanje izvještaja o radu bude razlog za razrješenje, to je politička odluka.
„Ali, moramo znati koje su posljedice“, kazao je.
On smatra da je nedopustivo da ASK na dnevni red dolazi tek nakon tri godine od promjene vlasti.
„Ovo je jedna od zarobljenih institucija. Bila je zarobljena prije promjene vlasti i takva je i danas…Ta Agencija, njena direktorica i Savjet počeli su nešto da rade tek kad su osjetili da bi mogli ostati bez funkcija. I to što rade, ne rade dobro“.
Kazao je da ASK traži anomalije kod funkcionera političkih partija koje su suprotna opcija DPS-u.
Komentarišući odredbu o otpremninama, Đurović je rekao da otpremnina nije koruptivna radnja.
Podsjetio je da se odavno postavlja pitanje zašto nema zakona o javnim preduzećima i ustanovama.
„To niko ne dira, ni 42. ni 43. Vlada“.
Đurović je rekao da je komletan Savjet ASK pod uticajem direktorice i DPS-a i da se taj problem ne može riješiti samo zamjenom članova Savjeta već se to mora riješiti sistemski.
Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Nikola Bajčetić ukazao je na slabu zaštitu zviždača.
Rekao je da u narednom periodu treba pristupiti izmjenama Zakona o zviždačima.
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić kazao je da Crna Gora traži novi Zakon o sprečavanju korupcije jer je to vrlo važna oblast.
Podsjetio je da je Evropska komisija (EK) godinama upućivala Crnoj Gori kritike zbog slabe borbe protiv korupcije.
Smatra da je Nacrt izmjena zakona pozitivan i da se mora djelovati u skladu sa vremenom kako se ne bi „kaskalo“ za onima koji su umiješani u korupciju.
Kazao je da je Crna Gora pretrpjela ogromne štete kada su otpremnine direktora u pitanju.
„Imali smo primjer da neko radi godinu, a dobije otpreminu od nekoliko stotina hiljada. Kada bismo izračunali te štete došli bismo do cifre kojom bi se mogle izgraditi bolnice i škole“, rekao je Miljanić.
Kada su u pitanju srodnici funkcionera, kazao je da oni koji su bili nosioci korupcije u prethodnom periodu nijesu bili „bez mozga“ pa da svu tu imovinu upišu na sebe i na djecu koja su dio zajedničkog domaćinstva.
Kazao je da su jednog funkcionera građani zvali komšija jer je „imao stanove u svim zgradama“.
Apelovao je da se nađu alati i model kako bi se ovo riješilo.
Raspravi ne prisustvuju predstavnici Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) niti opozicije.
Predsjednik Odbora za antikorupciju Dragan Bojović kazao je, odgovarajući na primjedbe Kovača, da je primijetno da su djeca nekih funkcionera postali milioneri.
Kazao je da je bilo jos takvih sugestija i da su neke sugestije pristigle od ASK, Centralne banke, Uprave prihoda, NVO…
On je kazao je da je svima u interesu da se borba protiv korupcije učini što efikasnijom i što boljom.
Ukazao je da ASK odbija bilo kakvu saradnju sa Odborom.
„Nijedna institucija sama ne može da se bori protiv korupcije“, rekao je.
Ministar pravde Marko Kovač ocijenio je danas da novo zakonsko rješenje o borbi protiv korupcije donosi značajna unapređenja ali je upozorio da odredbe koje se odnose na djecu javnih funkcionera treba oprezno razraditi.
On je pozdravio rješenje da se ispituje imovina djece funkcionera ali upozorava da se postavlja pitanja dozvoljenog zadiranja Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u lične podatke nekoga samo zato što mu je roditelj javni funkcioner.
„Ovome treba detaljno prići i oprezno razraditi u skladu sa evropskom direktivom o ljudskim pravima“.
On je pohvalio uvođenje novih nadležnosti za ASK posebno u oblasti koncesija i javnih nabavki koje su „pogodno tlo za razvoj korupcije“ i kazao da je u oblasti borbe protiv korupcije vrlo važna saradnja parlamenta, Vlade i nadležnih institucija.
U organizaciji Odbora za antikorupciju, u Skupštini se održava okrugli sto na temu „Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije“.
