Partije su prethodne dvije i po godine iz državnog budžeta dobile oko 5,5 miliona eura za izborne kampanje, koliko će otprilike ukupno koštati i sjutrašnji parlamentarni izbori.
To se zaključuje na osnovu podataka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Ministarstva finansija, dok ukupna cifra potrošenog novca za učestali izlazak na birališta ne postoji ni u jednoj evidenciji.
Iako je Evropska komisija ranije ukazala na potrebu objedinjavanja lokalnih i parlamentarnih izbora, vlast se oglušila o te preporuke, pa su od 2020. sjutra izbori 11. po redu.
Prema podacima Mreže za afrmaciju nevladinog sektora (MANS) za izbore posljenjih godinu dana je potrošeno preko devet miliona eura. Ta cifra, sem troška za partije, podrazumjeva i druge izdatke – za Državnu i opštinske izborne komisije, za štampanje glasačkih listića…
I sve to iz javnih prihoda, ne računajući posebno priloge koje stranke dobijaju od privatnih lica, kompanija.
Direktora istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da će prema projekcijama sjutrašnji parlamentarni izbori koštati skoro pet miliona, što je skoro milion eura više od toga koliko je koštalo da se, u dva izborna kruga, izabere novi predsjednik Crne Gore.
Predsjednički izbori završeni su 2. aprila. I za njih je bilo planirano 884.549 eura.
On objašnjava da kada se na tu sumu dodaju i troškovi lokalnih izbora iz oktobra prošle godine, dolazi se do cifre od preko devet miliona eura koliko je iz budžeta izdvojeno za izborne procese u posljednjoj godini.
Prema podacima koje je objavila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) za izbornu kampanju za parlamentarne izbore izdvojeno je više od tri miliona eura, ali je Vlada na posljednjoj sjednici iz budžetske rezerve obezbijedila dodatnih 1, 3 miliona eura, na zahtjev Državne izborne komisije (DIK).
Od 2020. godine održano je 10 izbora. Pored predsjedničkih glasalo se na lokalnim izborima u Tuzima ove godine, zatim za lokalne samouprave najprije u Ulcinju i Beranama, a zatim u 14 opština 2022. godine. Godinu dana ranije – 2021. godine bili su lokalni izbori u Herceg Novom, Nikšiću, Mojkovcu, Petnjici i Cetinju.
Milovac je ocijenio da su izborni procesi koji su uslijedili nakon izbora 2020. godine pokazali da nova politička većina u parlamentu i izvršnoj vlasti nije imuna na mogućnost zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe, te da određena ponašanja iz prethodne vlasti, ne samo da nisu sankcionisana, već su prihvaćena, unaprijeđena i u potpunosti normalizovana kao sastavni dio privilegija na vlasti.
On je kazao da su građani mnogo svjesniji da mogu biti dio promjene nego što su to bili prije 2020. godine, pa je za očekivati da će rasti pritisak i ka političkim partijama da isporuče ono za šta ih građani plaćaju.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika u CEMI-ju, Miloš Vukanović, je kazao da je bilo očekivano da nakon smjene višedecenijske vlasti bude turbulentan period u politici Crne Gore, ali da je rijekto ko mogao da predvidi ovako, “u najamnju ruku, haotično stanje”.
“Sa jedne strane učestalost izbora jeste posljedica redistribucije političke moći na crnogorskoj političkoj sceni, ali i posljedica nekompetencije novih političkih lidera da na bilo kakav način kreiraju jak centar političke snage. Umjesto toga, isti ti političari su se odlučili da zemlju uvedu u stanje kontinuirane kampanje i tako omoguće svoje životarenje na političkoj sceni”, kazao je Vukanović.
On je rekao da je skoro nemoguće prepoznati aspekat zoupotrebe pozicije i državnih resursa koji je koristila vlada DPS-a, da ih nisu prekopirali vlasti nakon 2020. godine.
“Partije i lideri se ponašaju kao privatne korporacije koje državnu kasu i zajedničke resurse koriste kao svoj profit za trošenje na uživanje i samopromociju. Samim tim ubijeđen sam da sredstva koja smo u posljednjih tri godine potrošili za izbore u njihovoj perspektivi su relativno mala i beznačajna. Ne treba da čudi ako i nakon ovih izbora opet sa oduševljenjem brzo počnu da priželjkuju novi izborni krug bez trunke obzira ka tome koliko će sve to da košta”, istakao je Vukanović.
Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, za troškove izborne kampanje izdvaja se 0,25 odsto tekućeg budžeta (bez kapitalnog i budžeta državnih fondova).
Tekući budžet iznosi 1.263.641.661,47 eura, tako da je za parlamentarne izbore, do najnovije odluke Vlade, izdvojeno 3.159.104 eura. Od toga se 20 odsto raspodjeljuje u jednakim iznosima partijama u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista.
Političke partije koje osvoje mandate dobiće, srazmjerno broju osvojenih mandata 80 odsto ukupno opredijeljenog novca, odnosno oko 2,5 miliona eura. Broj poslaničkih mjesta u Skupštini je 81, iz čega proizilazi da je cijena mandata 31,201 euro.
Prema zakonu, iznos novca iz privatnih izvora, koji partije dobiju za finansiranje troškova izborne kampanje ne može preći tridesetostruki iznos sredstava iz budžeta.
Pored novca na državnom nivou, partije za redovan rad dobijaju i sredstva iz lokalnih budžeta:
“Pa u totalnoj sumi imamo opravdan prostor za pitanje za novac koji dajemo imamo i adekvatnu zaštitu naših interesa kao građana”.
On je istakao da treba uzeti u obzir korišćenje javnih fondova u političke i partijske svrhe koje je posebno izraženo tokom izbornog procesa:
“Pa nas tako jedna politička partija ili koalicija, u zavisnosti da li je u vlasti ili opoziciji, košta zapravo mnogo više nego što to analiza njihovih zvaničnih finansija može da pokaže”.
