Milatović je rekao da je Crna Gora u 2023. godinu ušla i sa predsjednikom čiji je mandat bio na izmaku, nefunkcionalnim Ustavnim sudom, brojnim institucijama koje su se nalazile u VD stanju, uključujući Vrhovni sud, Vrhovno državno tužilaštvo i Centralnu banku
Crna Gora je nakon višedecenijske stabilokratije gdje su se tolerisali nedemokratski principi upravljanja državom, počela da živi istinsku demokratiju, sa problemima koji očekivano prate proces prilagođavanja novim okolnostima, ocijenio je predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je građanima Crna Gore poželio srećnu Novu godinu, puno ličnog i profesionalnog uspjeha.
On smatra da su 2023. godinu obilježili brojni izazovi – tranzicija vlasti u Podgorici, „istorijski predsjednički a, zatim i parlamentarni izbori uslovili su novu društvenu realnost“.
„Nakon višedecenijske stabilokratije gdje su se tolerisali nedemokratski principi upravljanja državom, dinamika političkih dešavanja u posljednje tri godine ukazuje da je Crna Gora počela da živi istinsku demokratiju, sa svim problemima koji očekivano prate proces prilagođavanja novim okolnostima“, ocijenio je Milatović u novogodišnjoj čestitki.
On je rekao da je u 2023. godinu Crna Gora ušla sa opstrukcijom tranzicije vlasti u Glavnom gradu, Vladom kojoj je pola godine ranije izglasano nepovjerenje, Skupštinom sa fluidnom parlamentarnom većinom.
Milatović je rekao da je Crna Gora u 2023. godinu ušla i sa predsjednikom čiji je mandat bio na izmaku, nefunkcionalnim Ustavnim sudom, brojnim institucijama koje su se nalazile u VD stanju, uključujući Vrhovni sud, Vrhovno državno tužilaštvo i Centralnu banku.
On je ocijenio da su se u takvom ambijentu, politička i institucionalna konsolidacija neminovno su nametnuli kao ključni zadatak, bez čijeg rješavanja je bilo nemoguće planirati dalje reformske poduhvate.
„Stoga je moje nastojanje u ovoj godini bilo u potpunosti posvećeno tom cilju, za šta su temelji udareni istorijskim rezultatom na predsjedničkim izborima 02. aprila, čime je nakon više od 30 godina došlo do konačne smjene vlasti u Crnoj Gori“, naveo je Milatović.
On smatra da je primopredaja dužnosti sprovedena u skladu sa najboljom demokratskom praksom i u prisustvu svih državnika iz regiona, čime je iz Crne Gore poslata poruka stabilnosti i zrelosti.
Milatović je konstatovao da je u aprilu zaokružena i trancizija vlasti u Glavnom gradu, realizovan miran proces parlamentarnih izbora.
„Koji su u julu rezultirali konstituisanjem 28. saziva Skupštine Crne Gore i formiranjem 44. Vlade u oktobru, nakon sprovođenja inkluzivnog i transparentnog procesa konsultacija u postupku određivanja mandatara, kako to ranije nikada nije bio slučaj u Crnoj Gori“, istakao je Milatović.
On je podsjetio da je u novembru nakon više godina kompletiran Ustavni sud, a u decembru imenovana nova guvernerka Centralne banke, i nakon više godina popunjen Sudski savjet.
„Time je, u značajnoj mjeri, stabilizovan sistem, a za očekivati je da se uskoro i izborom predsjednika Vrhovnog suda i vrhovnog državnog tužioca kompletira set uslova neophodnih za temeljnu reformu pravosuđa“, ocijenio je Milatović.
On je rekao da je 2023. godinu obilježilo i ispravljanje nepravdi iz prošlosti, odavanjem pijeteta prema žrtvama zločina u Pivskim Dolima u Drugom svjetskom ratu, kao i prema žrtvama bombardovanja Murine iz 1999. godine.
Milatović smatra da je u ime države, doprinio njegovanju kulture sjećanja u odnosu na ove tragične događaje.
On je istakao da je važnim smatrao i da se pojedini zločini, koji nikada nijesu do kraja istraženi, poput deportacije Bošnjaka u ratnim 90-im godinama, ponovo osvijetle, kako bi pravda dobila svoje puno zadovoljenje a žrtve i njihove porodice – izvinjenje.
Milatović smatra da je 2023. godina donijela i dodatni rast plata i penzija, nakon onog iz 2022. godine koji je došao kao rezultat programa Evropa sad 1, kada je nakon više godina u Crnoj Gori došlo do značajnijeg rasta životnog standarda.
„Međutim, pozitivne efekte po standard građana je umanjio porast cijena. Zato je važno u narednom periodu nastaviti sa politikama koje se odnose na unapređenje životnog standarda građana“, kazao je Milatović.
On je dodao da planiranje i sprovođenje daljih ekonomskih reformi mora biti praćeno visokim nivoom inkluzivnosti i transparentnosti, realizacijom velikih kapitalnih projekata i posebnom brigom o dugoročnoj stabilnosti finansijskog sistema.
Milatović je ocijenio da je 2023. godina donijela i poboljšanje međunarodnog ugleda Crne Gore, kroz intezivnu aktivnost sa naročitim fokusom na EU agendu, jačanje kredibilnosti NATO članstva, i unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa.
On je rekao da je pojačanom vanjsko-političkom aktivnošću, svoj fokus stavio na oživljavanje EU agende, zagovarajući dinamičniji pristup koji bi rezultirao članstvom Crne Gore u EU do 2028. godine.
„Prije par mjeseci kada sam o tome počeo da govorim mnogi nijesu vjerovali, danas svi govore o tome kao o realnom scenariju. Konstituisanjem 28. saziva Skupštine i formiranjem nove Vlade, stvorene su dodatne pretpostavke da sa još više optimizma gledamo ka tako zacrtanom cilju“, smatra Milatović.
On smatra da je 2023. bila izazovna godina, sveukupne političke i institucionalne stabilizacije, koja je u velikoj mjeri uspješno okončana.
Milatović smatra da Crna Gora u 2024. godinu ulazi sa puno optimizma jer su postavljeni temelji za istinsku demokratiju, jer je oživljeno povjerenje u institucije i učvrščena političku stabilnost.
On je dodao da će sve to dobiti pravu vrijednost uz nove rezultate i uspjehe.
„Tu mislim, prije svega, na dalje jačanje vladavine prava, prijeko potrebne reforme administracije i obrazovanja i unaprjeđenje zdravstvenog sistema, kako bismo podstakli održiv ekonomski rast, praćen kapitalnim investicijama i finansijskom stabilnošću, i nastavili ubrzani progres na putu ka EU članstvu, na dobrobit svih građanki i građana Crne Gore“, zaključio je Milatović.
