Predsjednik države Jakov Milatović tvrdi da je inicijativa šefa parlamenta Andrije Mandića o proglašenju srpskog jezika službenim legitimna, navodeći da o tom pitanju treba pokrenuti širok politički i društveni dijalog, dok iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), poručuju da ne žele da razgovaraju o “preispitivanju i ugrožavanju vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora”.
Mandić je u nedjelju, u intervjuu za beogradski dnevni list “Politika”, rekao da je “inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore proces koji traje”, dodajući da se sad ulazi u fazu počinjanja “širokog dijaloga u svim sferama društva”.
“Vijesti” su pitale juče Mandićev kabinet kad će početi taj dijalog, u kom formatu će biti i koga će zvati na razgovore, ali odgovor nije stigao.
Poslanik i član Predsjedništva DPS-a Nikola Rakočević rekao je da voditi dijalog “o rušenju građanske Crne Gore”, znači “istovremeno rušiti državu”.
“Crna Gora mora ostati građanska, antifašistička i sekularna država. Ne želimo dijalog o preispitivanju i ugrožavanju vrijednosti na kojima počiva savremena Crna Gora i bez kojih ne bi opstala kao samostalna država. Namjera vlasti je upravo to – obesmisliti Crnu Goru. O tome nema razgovora i s tim pitanjima nema kompromisa”, poručio je on za “Vijesti”.
Rakočević je naveo da “šef parlamentarne većine”, kako DPS naziva Mandića, u dogovoru “s njegovim partnerima koji ga slijede”, liderom Demokrata Aleksom Bečićem i predsjednikom Pokreta Evropa sad (PES) i premijerom Milojkom Spajićem , nastavlja da vodi “politiku nacionalizma i podjela”. Ocjenjuje da rezultati vladajuće većine ne postoje, već naprotiv da je ona ugrozila svaki segment funkcionisanja države i da sada potežu “jedino pitanje koje im je u središtu politike – kako obezvrijediti Crnu Goru”.
“No, takva politika DF-a (Demokratski front) je očekivana i najavljena, a problem je što je ostatak koalicije zavarao građane da će voditi državno odgovornu, evropsku i građansku politiku. Umjesto toga, oni slijede Mandića, a povremeno, pred izbore, što treba očekivati i pred izbore u Nikšiću navodno brane Crnu Goru od svog partnera u vlasti. To su politički trikovi koje je javnost prozrela”, kazao je Rakočević.
Funkcioner DPS-a je konstatovao da se politika većine ogleda u stavovima Mandića, i da je to “politika satiranja svake komponente koja državu čini održivom i stabilnom – od ekonomije, turizma, zdravstva, prosvjete, pa do identitetskih pitanja, po Ustavu, građanske i sekularne Crne Gore”.
Izvor ‘’Vijesti’ iz parlamentarne većine rekao je da Mandić nema potreban broj glasova u parlamentu da bi izmijenio Ustav u dijelu koji se odnosi na službeni jezik, te da “sve i da ima” nije momenat za to.
“Jer treba rješavati neka bitnija pitanja u kontekstu pregovora s EU (Evropska unija), naveo je sagovornik, dodajući da misli da je posljednja Mandićeva poruka plasirana u dnevnopolitičke svrhe.
Prema Ustavu (član 13), službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik”. Za promjenu odredbe Ustava i dijelu jezika neophodna je podrška dvije trećine svih poslanika u Skupštini, te podrška na referendumu najmanje tri petine svih birača.
Mandić je rekao “Politici” da niko ne može osporiti pravo “najbrojnijoj jezičkoj zajednici” u državi da se izbori za status koji joj pripada, “a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda”.
Na to su reagovali iz Spajićevog PES-a, poručivši da nijesu protiv dijaloga koji će riješiti “višedecenijske podjele podsticane u političke svrhe”, ali da nisu ni za afirmaciju “onih tema koje će dizati tenzije, takođe u političke svrhe, pred nikšićke izbore”.
Lokalni izbori u toj opštini zakazani su za 13. april.
Iz Demokrata su kazali da smatraju da pitanje jezika mora biti riješeno odgovornim političkim djelovanjem, ne bilo kakvim izjavama, “tim prije što su ustavne promjene izuzetno složen proces koji zahtijeva širok politički konsenzus unutar vladajuće koalicije”.
“Bez tog konsenzusa nijedan korak, pa i najmanji, ma koliko bio pravedan, nije ostvariv”, rekao je “Vijestima” šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović .
On je naveo da je “nepravda koja je 2007. godine učinjena srpskom jeziku, kad nijesu jednako tretirani srpski i crnogorski jezik realnost koju su potvrdili i građani na dva realizovana popisa 2011. i 2023”.
“Kad je srpski jezik doveden u neravnopravan položaj dovedeni su u neravnopravan položaj i svi oni koji njime govore, bez ozbira kako se nacionalno izjašnjavaju, a popis je potvrdio da i veliki broj građana Crne Gore koji se nacionalno ne izjašnjavaju kao Srbi, govori sprskim jezikom, među kojima sam i ja”, kazao je Bogdanović.
Rezultati popisa pokazali su da srpskim govori 43,18 odsto stanovništva, a crnogorski 34,52 procenta. Istog dana kad su objavljeni rezultati popisivanja u tom dijelu (15. oktobra prošle godine), dio prosrpskih partija ponovio je zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski postao službeni.
Na pitanje “Vijesti” da li im je prihvatljiva Mandićeva inicijativa o otvaranju dijaloga o službenom jeziku, nijesu odgovorili iz Evropskog saveza, Bošnjačke stranke, Građanskog pokreta URA i Socijalističke narodne partije.
Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore, kazala je “Vijestima” da je svaka inicijativa zasnovana na Ustavu i zakonima Crne Gore legitimna, pa tako i ona koja se tiče proglašenja srpskog jezika za službeni, posebno, kako navode, imajući u vidu njeno uporište u rezultatima popisa.
Kako je, prema njihovim riječima, glavni spoljnopolitički cilj Crne Gore članstvo u EU do 2028, jasno je, kažu, da su u naredne dvije godine prioritet svih političkih aktera obaveze koje se tiču finalizacije evropskog puta i da svakoj temi koja može dovesti do njegovog usporavanja treba prići oprezno.
“U tom kontekstu, o ovom pitanju treba pokrenuti širok politički i društveni dijalog kako bi finalno rješenje do kojeg bi se došlo bilo plod kompromisa i, samim tim, doprinijelo smanjenju podjela u društvu, a ne suprotno”, poručila je Milatovićeva kancelarija.
Boris Bogdanović rekao je “Vijestima” da su Demokrate podržale Vladinu platformu “Barometar 26”, koja definiše “ključne reformske i razvojne ciljeve Crne Gore do 2026”.
U dokumentu piše, između ostalog, da se svi potpisnici obavezuju da podrže ispunjavanje obaveza iz “evropske agende”, da promovišu “političku atmosferu dijaloga, saradnje i kompromisa”, da ostave “polarizujuća pitanja” (“identitetske teme i druga pitanja koja mogu izazvati etničke ili vjerske tenzije ili destabilizovati nacionalnu bezbjednost Crne Gore”) “posebnom mehanizmu razrješenja tih pitanja”, koji uključuje radne grupe, kao i skupštinske odbore gdje će se date teme obrađivati uz ekspertsku podršku akademske zajednice…
Spajić taj dokument nije ponudio na potpis nikome, a neki konstituenti izvršne vlasti poručivali su da ga neće parafirati. Mandić je jednom prilikom u parlamentu indirektno poručio da ni on to ne bi učinio.
