Nova strategija Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan ne znači ništa, ako je države ne shvate ozbiljno i ako nastave sa politikom odugovlačenja reformi, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, predstavljajući novi plan za približavanje Zapadnog Balkana EU na forumu GLOBSEC u Bratislavi, kazala da evropski blok treba da učini više kako bi došao do članica u regionu koje teže da uđu u Uniju.
Jedna od poruka bila je da u Uniji shvataju da nije dovoljno da samo čekaju da im se prijatelji izvan EU približe.
Marović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući tu poruku, kazala da „smo svi željno očekivali da EU učini nešto konkretno i ponudi nešto novo“.
Kako je navela, postoji nada da nova strategija znači da izmijenjena retorika iz nekih država članica, koje su do sada više puta blokirale proces proširenja, znači da se može očekivati posvećeniji rad na terenu, ubrzanije reforme i bolji uslovi za život svih.
„Nova strategija ne znači ništa ako je države Zapadnog Balkana ne shvate ozbiljno i ako nastave sa istom politikom odugovlačenja reformi“, poručila je Marović.
Govoreći o položaju Crne Gore kada je riječ o novoj strategiji, Marović je rekla da još vjeruje u to da je Crna Gora najbliža članstvu u Uniji.
„Pa bi trebalo da se u novoj strategiji objasni šta sa državama koje brže napreduju u ispunjavanju uslova, i da se jasno naznači da novi pristup ne isključuje prijem u članstvo prije od ostalih za one koji to i zasluže“, kazala je Marović.
Komentarišući šta novi plan EU predstavlja u kontekstu inicijative Otvoreni Balkan (OB), Marović je kazala da EU mora da se ogradi od te inicijative, s obzirom na to da fokus ostaje na zajedničkom regionalnom tržištu, a posebno zbog brojnih kontroverzi koje prate OB, ograničenih kapaciteta u državama Zapadnog Balkana,.
„Ili da je uzme pod svoje okrilje tako što će je spojiti sa Berlinskim procesom i nastaviti da ih sprovodi u okviru jedinstvene inicijative gdje će ona određivati pravila i uslove i sprovoditi monitoring“, dodala je Marović.
Ona je kazala da nova strategija znači da su unutar Unije konačno postali svjesni da, uprkos ratu u Ukrajini, nijesu ponudili dovoljno državama Zapadnog Balkana.
Marović smatra da nova strategija znači da EU nije značajno promijenila pristup, i da region umjesto napretka bilježi stalno nazadovanje u demokratiji i ekonomiji.
„Pozitivna je najava novih instrumenata, kao i namjera da se državama Zapadnog Balkana već sada omoguće neki benefiti koji proizilaze iz članstva“, rekla je Marović.
Ona smatra da nova strategija mora biti detaljno razrađena i da mora početi da se primjenjuje što prije.
„Region je značajno u zaostatku u usvajanju i primjeni evropskih standarda, i to nije dobro ni za Zapadni Balkan, ni za Uniju, u svim segmentima, pa i što se tiče stabilnosti i uticaja nezapadnih aktera“, rekla je Marović.
Ona je navela da se još govori o pristupu određenim politikama, poput digitalnog jedinstvenog tržišta, e-trgovine, sajber bezbjednosti, što jeste značajno, ali je i dalje upitno koliko će to uticati na demokratiju, nezavisnost institucija, vladavinu prava uopšte.
Marović je kao treće otvoreno pitanje izdvojila to što se i dalje ostaje na zajedničkom regionalnom tržištu.
Ona smatra da ostaje da se vidi kako će države koje brže ispunjavaju uslove biti integrisane u pojedine politike jedinstvenog evropskog tržišta.
„Odnosno da li će morati da čekaju i ostale države koje čine zajedničko regionalno tržište i da li ovo znači da je princip regate zauvijek arhiviran“, dodala je Marović.
Ona je kazala da korišćenje nekih benefita članstva nije isto što i jasna perspektiva članstva.
„Nova strategija mora da uključi i jasne korake kako do članstva. Uprkos tome što se trgovina na ZB znatno povećala u posljednjih 20 godina, do „promjene kroz trgovinu“ nije došlo“, rekla je Marović.
Prema njenim riječima, zajedničko regionalno tržište ima smisla samo ako je u potpunosti povezano sa pristupanjem EU i ako je pristupanje Uniji realno.
Marović je kazala i da je najava većih pretpristupnih fondova značajna, ali da se mora voditi računa o tome da se, kao što je to do sada bio slučaj, njima ne omogućava autokratama da ostaju na vlasti.
