Partije manjinskih naroda spremne su da o formiranju nove vlade pregovaraju sa svima koji će nastaviti proces EU integracija i raditi na poboljšanju položaja manjina u Crnoj Gori – u skladu sa evropskim standardima, rekli su njihovi zvaničnici “Vijestima”.
Bošnjačka stranka (BS), dvije albanske koalicije i Hrvatska građanska inicijativa osvojili su na vanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju deset mandata, što je najviše nakon referenduma. O sastavljanju vlade najvjerovatnije će odlučivati Pokret Evropa sad, jer je njihova lista osvojila najviše mandata – 24, dok koalicija okupljena oko DPS-a ima 21.
I PES i DPS, ali i sve stranke koje su dobile mandate, deklarativno se zalažu da Crna Gora bude dio Evropske unije.
Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA), članice Albanskog foruma koji je dobio dva poslanička mjesta, Nikola Camaj ”Vijestima” je rekao da kada je u pitanju nova izvršna vlast za njih su prihvatljive sve kombinacije. Važno je, objasnio je, da su partije potencijalni partneri spremne da nastave integracione procese, da podržavaju članstvo u NATO, te da im je stalo do dobrih odnosa sa susjedima.
Takođe, dodao je, da poštuju evropske standarde u oblasti manjinskih prava.
“Takođe nam je veoma bitno da u svoj program nova vlada uvrsti i djelove našeg u dijelu penzija i zatvaranje kladionica. Nadam se da će do takve vlade ubrzo doći, jer je Crnoj Gori potrebna stabilna vlast”, poručio je.
Najviše mandata na ovim izborima od stranaka manjinskih naroda dobila je Bošnjačka stranka, šest. Njihov portparol Adel Omeragić ponovio je da su oni ostvarili najbolji rezultat od osnivanja i da su građani pokazali da ih vide kao “ozbiljnog, kredibilnog političkog subjekta, koji treba da bude nezaobilazan dio procesa”.
“Ravnomjerni regionalni razvoj, kapitalne investicije na sjeveru Crne Gore, jačanje vladavine prava, borba za radnička prava, samo su neke od oblasti na kojima ćemo insistirati i što će biti u vrhu naše agende”, naveo je on kao uslove da BS bude dio kabineta izvršne vlasti.
Iz Albanske alijanse, koja je dobila jedan mandat, su “Vijestima” rekli da su spremni da pregovaraju sa partijama koje su za evropske integracije, u programu imaju ekonomski napredak države, kao i poboljšanje statusa Albanaca u svim krajevima Crne Gore u kojima žive.
Na pitanja “Vijesti” sa kim su spremni da pregovaraju o novoj vladi i pod kojim uslovima bi ušli u nju, lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović poručuje da Crnu Goru vide na Zapadu “jer je tu i rođena”.
“Vidimo je s jakim državnim subjektivitetom, u miru sa svima, ali nikako kao instrumentalizaciju od bilo koga. Naš integracioni proces je stao i važno ga je dinamizirati. Oni koji gravitiraju ovim idejama i vrijednostima mogu i trebaju biti naši sagovornici”, rekao je Vuksanović.
HGI je, kako je rekao, odavno dokazao da neće žrtvovati principe radi participacije u vlasti. “Nama je Crna Gora na prvom mjestu i ostajemo njen najsigurniji glas”, poručio je.
Članstvo Crne Gore u EU, prema istraživanjima, podržava skoro 80 odsto građana, a nijedna od partija, koje su učestvovale na izborima, nije se izjasnila protiv učlanjenja Crne Gore u EU.
Nakon obnove državne nezavisnosti najviše poslanika nacionalnih manjina bilo je u skupštinskom sazivu od 2012. do 2016. godine, a najmanje u periodu od 2016. do 2020.
Od 2006. do 2009. bilo je pet poslanika manjina, od čega je troje bilo iz albanskih stranaka. U narednom sazivu takođe pet, od čega četvoro iz partija albanske manjine.
U poslaničkim klupama je od 2012. do 2016. bilo šest poslanika manjina: trojica Bošnjaka, jedna Hrvatica i dvoje Albanaca.
U pretposljednjem sazivu od četvoro poslanika manjina dvoje su bili Bošnjaci i po jedan predstavnik Albanaca i Hrvata.
Posljednji saziv imao je pet poslanika manjina – troje Bošnjaka i dvoje Albanaca.
Nikola Camaj rekao je da ga raduje što su Albanci na ovim izborima osvojili 3 mandata preko manjinskih lista. U Skupštini će međutim, dodaje, ukupno biti sedam albanskihh poslanika, jer su ostali izabrani na listama DPS-a, GP URA.
Adrijan Vuksanović kazao je da to što su manjinske stranke ostvarile izvanredan rezultat na ovim izborima je kapital za Crnu Goru i njenu budućnost.
“Pokazali smo svoju nepokolebljivu državotvornu politiku i ne može nikome biti loše što će u predstojećem mandatu Skupštine Crne Gore biti deset zastupnika iz reda nacionalnih stranaka. Na primjeru HGI se pokazalo da politika komplementarnosti u očuvanju identitetskih vrednota i jačanja svega što je od važnosti za Crnu Goru dobiva široke simpatije od velikog broja građana. To nam je veliko priznanje i satisfakcija”, rekao je.
Rast manjinskih partija analitičari objašnjavaju i činjenicom da je izlaznost bila mala. Izlaznost je bila 56,2 odsto, što je najmanje od obnove nezavisnosti 2006. godine.
Bivši šef ulcinjskog odbora DPS Sead Osmanović prisustvovao je predizbornoj konvenciji Albanske liste (Forca-Demokratska partija) u petak uveče u sali Centra za kulturu u Ulcinju.
Time je potvrđeno pisanje “Vijesti” iz februara prošle godine da je Osmanović tada tajno napustio DPS i prešao u DP Famtira Đeke.
“Vijestima” je to tada potvrđeno iz vrha DP, a Osmanović je kazao da je član Opštinskog odbora DPS-a. On je u decembru 2021. bio kandidat za novi mandat na stranačku funkciju, ali se povukao, što je objasnio željom da ličnim primjerom podrži kadrovska osvježenja u partiji.
Osmanović je sa još nekoliko lokalnih funkcionera te partije optužen za nezakonito zapošljavanje na partijskoj osnovi. Bivši skretar za budžet i finansije široj ulcinjskoj i crnogorskoj javnosti poznat je još iz septembra 2016, kada je pokušao da račun partijskog skupa DPS-a u Vladimiru plati iz gradske kase.
