Šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) tražio je sredinom jula od Istraživačkog centra Skupštine da mu napravi rad na temu „Uporedna praksa ostvarivanja prava na dvojno državljanstvo“ u svrhu, kako je naveo, predloga zakona.
To pokazuju podaci o zahtjevima za izradu radova upućeni Istraživačkom centru zakonodavnog doma od početka njegovog aktuelnog saziva, koje je juče objavio Institut alternativa (IA).
Mandić je, kako se vidi u dokumentu koji je medijima dostavila ta nevladina organizacija, u opisu zahtjeva naveo da je “evolucija dvojnog državljanstva vidljiva i na teorijskom planu, u konstituisanju prava na dvojno državljanstvo, i u pojedinim međunarodnopravnim instrumentima (Evropska konvencija o državljanstvu Savjeta Evrope), ali i na polju nacionalnih zakonodavstava velike većine država članica Evropske unije (EU)”.
On je od Istraživačkog centra zatražio analizu crnogorskog normativnog okvira, ostvarivanja prava na dvojno državljanstvo, kao i uporednu praksu. Naveo je da rad treba da bude u obliku komparativnog pregleda, studije i pregleda statističkih podataka.
Zahtjeve za izmjenu Zakona o crnogorskom državljanstvu, odnosno uvođenju dvojnog državljanstva sa Srbijom, predstavnici dijela prosrpskog bloka ispostavili su sredinom godine premijeru Milojku Spajiću .
Za čelnika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića to je jedan od uslova za podršku Spajićevom kabinetu. Knežević je u junu u emisiji “Načisto” na TV “Vijesti” kazao da po pitanju dvojnog državljanstva postoje “modaliteti dopune Ustava” i da se mogu realizovati ako spremnost za to postoji u parlamentu.
“Dvojno državljanstvo se reguliše kroz donošenje Uredbe Vlade za međudržavni sporazum, a onda se Zakon o državljanstvu usklađuje s tim sporazumom. Za to ne treba nikakav referendum, Ustav, ni bilo šta”, rekao je tada Knežević.
Mandić je takođe poručivao da treba uvesti dvojno državljanstvo sa Srbijom. On je krajem prošle godine najavio da će, na kolegijumu u parlamentu, pokrenuti dijalog o izmjeni Zakona o crnogorskom državljnastvu, ali se to do danas nije desilo.
Taj akt donijet je 2008. godine i restriktivan je po pitanju dvojnog državljanstva. Prema njemu osoba, uz crnogorsko, može imati državljanstvo druge države ako ga je stekla prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore 3. juna 2006. godine, ili ako s drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Crna Gora takav sporazum nema sa Srbijom.
Mandić ima i crnogorsko i srpsko državljanstvo, ne želi da kaže kada je dobio srpsko, a Ministarstvo unutrašnjih poslova još nije utvrdilo da li ga je stekao zakonito ili ne.
Pojedini pravnici i partije kritikovali su Kneževićevu i Mandićevu ideju, ocjenjujući da bi uvođenjem dvojnog državljanstva sa Srbijom moglo doći do zloupotrebe instituta prebivališta, i na taj način do željenih izbornih rezultata, moguće i na novom referendumu o statusu zemlje.
Šef Vlade Spajić je nekoliko dana nakon Kneževićevog istupa kazao da će građani koji dobiju crnogorsko državljanstvo kroz izmjene istoimenog zakona, morati da provedu više od šest mjeseci svake godine u državi i da tek nakon deset godina dobiju pravo glasa. On je izmjene zakona pravdao time što se, prema aktuelnim odredbama tog akta, “Crna Gora odriče svoje djece”.
Nekoliko sati poslije te izjave i burnih reakcija dijela javnosti, oglasio se Spajićev kabinet, “pojašnjenjem” da će se u izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi, te da su preduslov za takva rješenja ustavne promjene.
IA navodi da se poslanici rijetko ili uopšte ne obraćaju za pomoć u pripremi predloga zakona analitičkim jedinicama koje im stoje na raspolaganju u okviru parlamenta.
“Tek polovina poslaničkih klubova, odnosno njihovih predstavnika u Skupštini, se od početka 28. saziva obraćalo Parlamentarnom institutu – Istraživačkom centru Skupštine, sa zahtjevom za izradu istraživačkog rada. Istraživački centar je do sada primio 24 zahtjeva, od čega se samo sedam odnosilo na pripremu prijedloga zakona, a ostali s ciljem pripreme diskusije”, kazali su u saopštenju.
Najviše zahtjeva je stiglo od kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) – 13. Poslanički klub Socijalističke narodne partije i CIVIS-a je uputio četiri zahtjeva, Demokrata dva, Nove srpske demokratije tri, dok su klub Bošnjačke stranke, kao i Poseban klub poslanika podnijeli po jedan zahtjev.
“Od ukupno 12, čak šest klubova poslanika se od početka rada 28. saziva nije obraćalo Istraživačkom centru: Demokratska partija socijalista, Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Albanski forum, Socijaldemokrate Crne Gore, Građanski pokret URA i Demokratska narodna partija”, reklu su iz IA.
Osim pitanja dvojnog državljanstva, Mandić je za potrebe predloga zakona zahtijevao od Istraživačkog centra uporedni pregled položaja defektologa i logopeda u državama regiona i zemljama EU.
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin tražio je analizu i studije o iskustvima zemalja EU i regiona u vezi s oglašavanjem igara na sreću u medijima, a šef poslaničkog kluba PES-a Vasilije Čarapić se interesovao za rezoluciju o osudi zločina Izraela u Palestini, odnosno koliko je zemalja članica EU u svojim parlamentima podržalo istu ili sličnu.
Potpredsjednik skupštine Boris Pejović (PES) zatražio je podatke o postojanju grupa prijateljstva sa Crnom Gorom ili sa državama zapadnog Balkana u trenutnim sazivima parlamenata drugih država, kao i komparativne stope inflacije u državama članicama EU, ali i zapadnog Balkana u prethodne tri godine, dok je njegov partijski kolega Miodrag Laković zahtijevao uporednu praksu za zakonska rješenja za nelegalno stečenu imovinu za koju se ne vodi krivični postupak.
Poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović tražila je analizu EU i legislative zemalja regiona u dijelu izbora sudija Ustavnog suda, a poslanik PES-a Darko Dragović uporednu analizu zakona o šumama Srbije, Hrvatske i Slovenije.
