Prema njegovim riječima, parcela 1913/2 na kojoj se danas nalazi kamenolom u barskom naselju Zaljevo odlukom Skupštine Opštine Bar iz 1980. godine označena je kao lokacija za izgradnju kamenoloma.
„Bila je dodijeljena na korišćenje tada državnom preduzeću „Zavod za izgradnju Bara“ (ZIB) uz obrazloženje da postoji javni interes što brže obnove barske opštine nakon zemljotresa iz 1979. godine“, objašnjava Leković.
Kako on tvrdi, preko 275.000 m2 je tada dato kompaniji ZIB na korišćenje, „a ne u trajnu svojinu, kako se navodi u katastru“.
„Međutim, Žarku Pavićeviću, kasnijem vlasniku ZIB-a vjerovatno mimo zakona uknjižena je zemlja vrijedna 3 miliona eura koja postaje privatna svojina. NVO MANS koja se bavila ovim slučajem utvrdila je da u omotu spisa za spornu parcelu ne postoji dokument kojim kompanija ZIB može dokazati da uživa pravo svojine, osim korišćenja na pomenutoj parceli“, kazao je Leković.
Dodao je kako nije postojao bilo kakav ugovor kojim se moglo potvrditi da je parcela legalnim putem prešla iz državnog u privatno vlasništvo.
„Propadanjem ZIB-a propadala je i njegova imovina. Pa je kamenolom prodat privatnoj firmi kao dio stečajne mase za 1.400.000 eura, iako je po izjavama radnika bio procijenjen na 2.270.000 eura i mjesečno davao 60 hiljada eura. Radnici ZIB-a su te 2016. godine konstatovali da će se kamenolom kupcu sam otplatiti za samo dvije godine“, rekao je Leković.
Radnike, kako on kaže, niko nije poslušao, pa je umjesto „slamke spasa“ za državno ovaj kamenolom, smatra Leković, postao „zlatna koka“ za privatno preduzeće i to u narednih 50 godina koliko se procjenjuje da će koncesija trajati.
„Smatrali su da je kamenolom mogao biti „slamka spasa“ za posrnulo preduzeće i nekadašnjeg državnog privrednog giganta, ali i njihova šansa da naplate svoja potraživanja na ime neuplaćenih poreza i doprinosa“, dodao je Leković.
Kako on smatra, nakon promjena u tužilaštvu došlo je vrijeme da se ispita svaki sporan slučaj pa i ovaj slučaj „nasilne privatizacije“ od strane, kako kaže, nekadašnjeg DPS režima i njegovih funkcionera.
„Kao i to da li je stečajni upravnik ZIB-a prodaju kamenoloma i vrijednog zemljišta prije nekoliko godina sproveo na zakonit način i po svim propisima, ne želeći pritom da bilo koga unaprijed osuđujem“, naglasio je Leković.
Da bi se krenulo naprijed, kaže Leković, moraju se ispitati prošlost i činjenice.
„Treba ispitati kako smo od jednog opšteg interesa, kakav je bio interes obnove grada nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, došli do privatnog interesa od kojeg najmanje koristi imaju država i njeni građani“, zaključio je Leković.
