Vrijeme je da prvi ljudi u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) odgovaraju zbog slučajeva zloupotreba ličnih podataka iz njihovih baza, poručio je nekadašnji član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) i pravnik Radenko Lacmanović.
On je, komentarišući informaciju Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da je više partija kopiralo biračke spiskove, za „Vijesti“ rekao da nije izuzetak već pravilo da se lako, neodgovorno i bez ikakve kontrole pristupa i obrađuju podaci iz baza MUP.
„Ne čudi me podatak koji su iznijeli iz MANS-a. Po onoj iz Balaševićeve pjesme ‘nijesu krivi oni koji su to uradili, već mi koji smo ih pustili’. Ovdje se adresa odgovornosti mora tražiti u MUP-u, a ne kod onih koji u političkoj borbi koriste sva dozvoljena čak i nedozvoljena sredstva kako bi ostvarili svoj cilj“, kazao je Lacmanović.
Iz MANS-a su ranije danas saopštili da su tokom proteklih predsjedničkih i prošlogodišnjih lokalnih izbora biračke spiskove kopirali Demokratska partija socijalista (DPS), Pokret Evropa sad, Građanski pokret URA i izborna lista Biram Bar, zbog čega su uputili inicijative nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama sa pozivom da hitno reaguje.
Lacmanović ukazuje da se ovdje radi o kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o biračkom spsiku i da je ličnim podacima pristupala privatna kompanija.
Podsjeća da je AZLP u više navrata utvrdila nepravilnosti kada je zaštita ličnih podataka u pitanju u MUP-u, ali nikada do sada nije pokrenula prekršajnu odgovornost čelnika MUP-u, navodeći da je on to to tražio 2015. godine.
„Sve dok ne dobijemo konkretnu odgovornost čelnika MUP-a, očigledno će se ovakvi propusti i zloupotrebe dešavati. Zloupotreba ličnih podataka u izbornom procesu očigledno je poželjno i valjano sredstvo onima koji u njemu učestvuju za brojne zloupotrebe. MUP je obavezan da stane tome na put, no izgleda da i oni služe određenim političkim organizacijama, ciljevima i željenim rezultatima. Očekujem od Agencije i pozivam ih i prozivam da konačno podignu prekršajnu prijavu protiv odgovornog lica u MUP-u“, rekao je Lacmanović.
Upozorava da kad Agencija utvrdi nepravilnosti, svi iz biračkog spiska čiji su podaci kopirani, mogu tužiti državu i tražiti materijalnu naknadu, kao što je nekadašnji Demokratski front (DF) tužio državu 2016. nakon objavljivanja podataka i fotografija učesnika protesta u njihovoj organizaciji.
Navodi da se ovo u MUP-u ne dešava prvi put jer je AZLP dobijala pritužbe na rad ovog resora o pristupanju ličnim podacima po osnovu Zakona o bezbjednosti u saobraćaju, gdje osobe čijim podacima je pristupano nijesu ni imale položen vozački ispit.
„Pristup je vršen u kasnim večernjim ili ranim jutranjim satima, što ukazuje da je policajcima bilo dosadno i da tako prekraćuju vrijeme“, kazao je Lacmanović.
Podsjeća da MUP predlaže Zakon o zaštiti podataka i takođe na taj Vladin resor adresira odgovornost zbog kašnjenja sa usaglašavanjima crnogorske legislative u ovoj oblasti sa GDPR-om ili opštom uredbom EU o zaštiti ličnih podataka.
Lacmanović je podsjetio i da su nedavno na lokalnim izborima u Šavniku iz baza ličnih podataka MUP-a objavljene informacije o nosiocima dvije izborne liste u tom gradu.
Ističe da je još 2013. godine inicirao izmjene Zakona o biračkom spipsku po kojem učesnici izbornog procesa, kao ni oni koji ga prate, ne mogu koprirati podatke iz biračkog spiska.
„To sam predložio i Savjet AZLP prihvatio, ali nažalost ne i Odbor za reformu izbornog zakonodavstva“, rekao je Lacmanović.
Dodao je da bi takva rješenja omogućila kvalitetnu kontrolu biračkog spiska i blagovremen uvid u sve promjene, ali ne i to da se kopira birački spisak, da političkim subjektima na korišćenje na način što će oni „od kafane do kafane, ili od mjesne zajednice do mjesne zajednice“ nositi birački spisak sa ličnim podacima i praviti evidenciju „siguran glas“.
„I 2017. godine predlog Agenciji, čiji sam autor, nije prihvaćen. Tadašnja radna grupa u kojoj nije učestvovala opozicija, ponijela se prema našoj inicijativi o izmjeni Zakona o biračkom spisku kao prema švedskom stolu – uzeli su ono što im je odgovaralo, a ono što su smatrali da može biti problematično, a da može ograničiti njihove ciljeve u izbornom procesu su, kako su sami kazali, ostavili za neko naredno ili bolje vrijeme“, rekao je Lacmanović.
Ukazuje da MUP očigledno zanemaruje član 24 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer ako bi on bio poštovan lako bi bilo utvrditi ko je, kada, po kom pravnom osnovu, u kom vremenskom peridou se prijavio i odjavio sa informacionog sistema zvanog birački spisak i čije lične podatke je obrađivao i u kom obimu.
