“Imajući u vidu obaveze koje je Crna Gora preuzela u procesu pristupanja EU, CGO je na poziciji da je ovo od početka morao biti posao Vlade, koja ima uspostavljene procedure kreiranja zakonskih tekstova i komunikacione kanale sa Evropskom komisijom (EK), uz proces usaglašavanja teksta. Naravno, jasno je da ni Vlada u tehničkom mandatu, shodno dobrim demokratskim praksama, nema legitimitet da se bavi sistemskim zakonima”, navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje viša pravna savjetnica Snežana Kaluđerović.
CGO, izražava i rezervu da će Skupština, u ovim okolnostima, opredijeliti potrebno vrijeme dobijanje mišljenja EK i da će uzeti u obzir mišljenje EK kao obavezujuće ukoliko ono “ne bude u skladu sa očekivanjima i interesima poslanika koji su radili na ovom zakonskom tekstu”.
“CGO je dostavio načelne komentare Odboru za antikorupciju kao dokaz da prati pažljivo ovaj proces. Radi javnosti ukazujemo da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju korupcije u generalnom ne odgovara na razloge za donošenje zakona navedene u obrazloženju. Naprotiv, ovaj Nacrt ima intenciju da uspostavi neprimjerenu kontrolu Skupštine nad radom Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), a što je suprotno obavezi da taj organ bude uspostavljen kao nezavisno i nepristrasno tijelo. S druge strane, davanjem ASK-u “tužilačkih” nadležnosti može se ući u zonu blokade vršenja javne funkcije, jer ovaj nacrt predviđa prekomjernu kontrolu svega i svakog ko je povezan sa određenom javnom funkcijom”, kazala je Kaluđerović.
CGO ističe kao interesantno da predložene izmjene nemaju “niti jednu izmjenu i dopunu vezano za zaštitu zviždača”, a gdje je, kaže ona, bilo značajnog prostora za intervenciju s obzirom da je ASK-u ostavljen praktično samo jedan “mehanizam zaštite zviždača – davanje mišljenja, tj. preporuke poslodavcu kojeg zviždač prijavi, a koju poslodavac i ne mora ispuniti”.
“CGO je i ranije javno ukazivao da bi prioritet izmjena i dopuna morala biti promjena definicije javnog funkcionera, jer je važeća definicija preširoko postavljena, bez ikakvog izuzetka, a nakon više od sedam godina različitih tumačenja ASK-a, praksa je pokazala brojne nedostatnosti. Jedan od primjera su i školski odbori. Stoga je neophodno definisati precizno i ko nijesu javni funkcioneri, ako se sada već barata informacijama da ih je oko deset hiljada”, dodala je Kaluđerović.
CGO, navodi ona, cijeni pozitivnim prijedlog zabrane ugovaranja otpremnina prilikom prestanka javne funkcije predsjednika i članova organa upravljanja privrednog društva u državnom vlasništvu, zbog brojnih zloupotreba u toj oblasti.
“U obraćanju predsjedniku Odbora, CGO je konstatovao i najavu amandmana predstavnika DF-a oko NVO, a koji su u potpunoj suprotnosti sa evropskim standardima, ali veoma u skladu sa onim pristupima koji su u odnosu na NVO sektor afirmisani i primijenjeni u Rusiji i što je imalo jedinstven osuđujući stav demokratskih aktera širim svijeta. CGO će pažljivo pratiti i dalje pozicioniranje svih poslanika oko ovog pitanja i shodno reagovati, jer zakon ne treba da bude ničija knjiga želja ili sredstvo za obračun sa neistomišljenicima nego da služi javnom interesu”, istakla je Kaluđerović.
