Usvajanje izmjena zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nije samo obaveza prema Evropskoj uniji (EU), već i prema građanima koji zaslužuju transparentan, pravičan i sistem otporan na korupciju, kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
On je rekao da taj zakon predstavlja jedan od ključnih sistemskih zakona u oblasti borbe protiv korupcije, koja je centralni dio pregovaračkog poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
„Imamo nekoliko ključnih razloga da do kraja godine pripremimo ovaj tekst za usvajanje”, kazao je Čarapić u intervju agenciji MINA.
Kako je naveo, napredak u poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, direktno utiče na cjelokupan proces evropskih integracija.
„U novembru smo dobili Izvještaj o napretku od Evropske komisije (EK), čime je prvi put u posljednjih deset godina vrlo dobrim (četvorka na skali od 1 do 5) ocijenjen naš napredak za reforme u pravosuđu”, rekao je Čarapić.
On je kazao da razlog zbog kojeg država nije dobila ocjenu „odličan” leži u činjenici da izvještaj jasno naglašava da je potrebno riješiti pitanje finansiranja političkih subjekata, kako bi se spriječili potencijalni koruptivni uticaji na donosioce odluka.
„Obavezali smo se EK da će ovaj zakon biti završen do kraja godine”, naveo je Čarapić.
Prema njegovim riječima, ispunjavanje obećanja ključ je za očuvanje kredibilnosti i pouzdanosti kao partnera u procesu evropskih integracija.
Čarapić je rekao da je Pokret Evropa sad (PES), kao novi politički subjekt na crnogorskoj sceni, najbolje osjetio nejednakost u postojećem sistemu, koji favorizuje velike i etablirane stranke na račun manjih i novih političkih aktera.
Usvajanjem tog zakona, kako je kazao, žele da stvore ravnopravnije uslove za političku borbu i pojačaju kontrolu nad finansiranjem, kako bi spriječili zloupotrebe.
On je istakao da, u krajnjem, usvajanje zakona nije samo obaveza prema EU.
„To je obaveza prema građanima. Oni zaslužuju sistem koji je transparentan, pravičan i otporan na korupciju”, naglasio je Čarapić.
Na pitanje u kojim segmentima finansiranja partija i kampanja je evidentiran najveći prostor za malverzacije i nepravilnosti, on je odgovorio da su najveće nepravilnosti vezane za zloupotrebu državnih resursa – zapošljavanje, korišćenje državnih fondova u izborne svrhe i pojačana socijalna davanja u toku izborne kampanje.
Prema riječima Čarapića, političke partije na vlasti godinama su koristile pravne praznine u postojećem Zakonu, kako bi stekle prednost u odnosu na ostale takmičare u političkoj utakmici.
„Navešću samo jedan primjer – kada je krajem 2019. godine Demokratska partija socijalista (DPS) usvajala aktuelni Zakon o finansiranju, njegovi poslanici su uveli ograničenja zapošljavanja u javnim institucijama, ali su „zaboravili” državna preduzeća i u velikoj mjeri koristili tu rupu u Zakonu”, kazao je Čarapić.
On je rekao da vjeruje da se svi sjećaju čuvene maksime „jedan zaposleni, četiri glasa”, koju je izgovorio jedan od najviših funkcionera DPS, a „njegova partija je zdušno primjenjivala taj princip”.
„PES je nastao kao partija čiji je cilj borba protiv takvih pojava koje ruše tkivo crnogorskog društva”, istakao je Čarapić.
Zbog toga su, kako je kazao, u nacrt novog zakona unijeli predlog da se u toku izborne kampanje ne samo ograniči, već da se u potpunosti zabrani zapošljavanje i u državnim preduzećima.
Na pitanje da li je totalna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru tokom kampanja dovoljna kako bi bio riješen problem partijskog zapošljavanja na koji se godinama ukazuje, Čarapić je odgovorio da je to svakako korak naprijed u rješavanju tog problema, ali da nije dovoljno kao samostalno rješenje.
„Važeći, naslijeđeni sistem ima mnogo rupa koje omogućavaju različite oblike zloupotreba, čak i van formalnog perioda kampanje”, kazao je Čarapić, navodeći da se partijsko zapošljavanje često dešava prije zvaničnog početka kampanje, ili kroz privremene ugovore i angažmane koji formalno ne podliježu kontroli.
On je rekao da, takođe, nedostatak transparentnosti u procedurama zapošljavanja i slaba kontrola omogućavaju nastavak tih praksi.
„Dakle, ova mjera je značajan početak, ali mora biti dio šire reforme koja će obuhvatiti cjelokupni proces zapošljavanja u javnom sektoru”, dodao je Čarapić.
On je naveo da su, pored toga, nepravilnosti vezane i za izvještavanje političkih subjekata o troškovima, što će predloženim zakonom biti unaprijeđeno.
„Izvještaji o troškovima koje će podnositi politički subjekti na ovaj način će morati biti detaljniji, a kontrole i sankcije u slučajevima nepodnošenja izvještaja, ili podnošenja netačnih podataka pojačane”, kazao je Čarapić.
Usvajanje Zakona o finansiranju političkih subjekata, kako je ocijenio, moglo bi biti ključni podsticaj za dalji rad Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
„Na osnovu dosadašnjeg iskustva, većina članova, ako ne i svi, dijele zajednički cilj – uspješan proces izborne reforme”, rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, postignuti konsenzus i rezultati na ovom zakonu pokazuju da je saradnja moguća i daju osnov za optimizam da Odbor može raditi kontinuirano, bez zastoja, i završiti izbornu reformu do kraja iduće godine.
„Prethodnih godinu dana rada Odbora za izbornu reformu bilo je veoma turbulentno. Iako je prva sjednica Odbora održana još u januaru ove godine, ozbiljan rad je počeo tek u junu, jer je do tada DPS blokirao rad Odbora”, naveo je Čarapić.
Međutim, kako je kazao, u posljednjih šest mjeseci postignut je značajan napredak.
On je dodao da je održano deset sjednica radne grupe koja se bavila izmjenama Zakona o finansiranju, što je rezultiralo nacrtom zakona koji je u petak upućen na javnu raspravu.
Čarapić je rekao da je rad na tom zakonu poslužio kao svojevrsni pilot projekat za Odbor, pružajući dragocjene lekcije o tome šta u radu funkcioniše, a šta ne.
„Pored toga, uspostavljena je saradnja sa međunarodnim organizacijama poput ODIHR-a, NDI-a i IFES-a, koje pružaju stručnu podršku ovom procesu”, dodao je Čarapić.
On je kazao da je u toku izrada Mape puta koja će precizno definisati prioritete i rokove za aktivnosti planirane u narednoj godini.
