Demokratska partija socijalista (DPS) će na početku jesenjeg zasjedanja Skupštine Crne Gore, inicirati dijalog parlamentarnih stranaka o rješavanju izborne krize u Šavniku gdje izbori ne mogu da se završe skoro dvije godine.
To je najavio poslanik DPS-a Nikola Rakočević.
S obzirom na to da jesenje zasjedanje parlamenta počinje 1. oktobra, to može značiti da će izbori u Šavniku koji su počeli 23. oktobra 2022. godine, proslaviti drugi rođendan.
Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022. godine, kada su održani u još 13 opština, ali još nisu okončani jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije “Za budućnost Šavnika”, koju predvodi nekadašnji Demokratski front, nisu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju jer su, tvrde, prepisani da bi podržali DPS.
Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, gdje pravo glasa ima 541 birač, glasalo se u devet navrata, posljednji put 18. decembra, kad su izbori opet prekinuti, nakon čega tamošnja Opštinska izborna komisija (OIK) nije mogla da se dogovori o tome da ih ponovi. Do sada je pred pravosudnim organima procesuirano više desetina lica zbog dešavanja u vezi sa izborima u Šavniku, koja su uključivala brojne incidente, pa i fizičke sukobe.
Državna izborna komisija (DIK) redovno održava sjednice na kojima postupa po prigovorima u vezi sa izborima u Šavniku i donosi isto rješenje kojim nalaže Opštinskoj izbornoj komisiji da donese odluku o ponavljanju izbora. Međutim, kada predsjednik OIK Šavnik zakaže sjednicu, rezultat glasanja o ponavljanju izbora budu takvi da se odluka ne može donijeti – četiri glasa za i četiri uzdržana.
“Državna izborna komisija je do sada donijela oko 150 rješenja kojima je naložila da OIK donese odluku o ponavljanju izbora”, rekao je “Vijestima” predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša .
Tim povodom DIK je i juče održao sjednicu, a prethodna je održana prošlog petka.
Vlada je, kako bi riješila šavničku krizu, krajem marta donijela odluku o uvođenju prinudne uprave, međutim, odložila je slanje odbora povjerenika u Šavnik zbog najave parlamentarnog dijaloga. Vlada je odluku o uvođenju prinudne uprave u Šavniku donijela nekoliko dana nakon što je DPS zaprijetio izlaskom iz skupštinskog Odbora za izbornu reformu ako povjerenici budu poslati u Šavnik. Istu mogućnost nagovijestile su i Socijaldemokrate (SD), koje sa DPS-om vladaju u Šavniku.
Predsjednik države Jakov Milatović nakon toga je odbio da raspiše nove izbore u Šavniku jer, kako je obrazložio, raspuštanje SO Odlukom Vlade nakon isteka vremena na koje je birana, ne može ishodovati raspisivanjem novih izbora u opštini Šavnik. Istu odluku donio je dva puta u roku od pet dana.
Povlačenje odluke o prinudnoj upravi u Šavniku je bio jedan od uslova opozicije da se odblokira Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Vlada je odluku povukla 6. juna. Od tada, međutim, nije bilo pomaka u rješavanju šavničke izborne krize.
Rakočević ukazuje da, iako inicijativa za pokretanje dijaloga za rješavanje ovakvih i sličnih pitanja pripada vladajućoj većini, opozicija mora biti inicijativna, “jer je više nego očigledno da vlast radi na urušavanju demokratije, a ne na unapređenju sistema i rješavanju neuralgičnih tačaka”.
Istakao je da će stoga DPS inicirati dijalog parlamentarnih stranaka o rješavanju ovog pitanja koje “kompromituje sposobnost države da sprovede izbore i uspostavi vladavinu prava”.
Rakočević je kazao da je Vlada u slučaju prinudne uprave u Šavniku najprije grubo prekršila zakon i Ustav, da bi u finalu, sa zakašnjenjem, odlučila da se vrati vladavini prava i izbornog sistema.
“Pozdravili smo povlačenje prinudne uprave u Šavniku dok traje izborni proces u tom gradu i opozicija se vratila radu Odbora za izbornu reformu”, rekao je.
Pojasnio je da Odbor za izbornu reformu nema nadležnost da se bavi pitanjem Šavnika, navodeći da je to bila inicijativa dijela parlamentarne većine, “koji su mislili da će zloupotrebom Odbora, kroz izmjenu izbornih zakona usred izbornog procesa poništiti započete izbore u šavničkoj opštini”.
“Odbor ima precizno predviđene nadležnosti Odlukom o formiranju tog skupštinskog tijela, a potpuno je jasno da se izborni zakoni ne mogu mijenjati u toku trajanja izbornog procesa, za potrebe tih izbora”, istakao je Rakočević.
Istakao je da su, budući da je problem Šavnika dio izbornog sistema, apelovali kroz javnu debatu na Odboru da se pitanje riješi u skladu sa zakonom.
“Jedino rješenje koje se ispostavilo mogućim, a da je u skladu sa Ustavom i zakonom, upravo je ono koje predlaže Državna izborna komisija – da se ponove izbori na dva biračka mjesta, na kojima su DF, Demokrate i SNP lomeći biračke kutije i na druge načine remeteći izborni proces, onemogućili završetak izbora. Dakle, izbori se moraju nastaviti, a nakon proglašenja konačnih rezultata, političke partije u Šavniku moraju doći do kompromisa u interesu građana tog grada”, ocijenio je Rakočević.
Parlamentarne partije su 29. aprila na sastanku u Skupštini razmatrale više opcija za rješenje izborne krize u Šavniku, ali je kako su “Vijesti” tada objavile, opozicija bila za to da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast za raspisivanje novih.
Šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je tada kazao da je zaključak svih političkih subjekata na sastanku bio da se izborni proces u Šavniku mora završiti.
Istakao je da je razmatran i predlog nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) da se podnese prigovor Ustavnom sudu.
“To je razmatrano i niko ništa nema protiv. Ukoliko Ustavni sud bude proaktivan, oni mogu da riješe ovaj problem”, rekao je Čarapić. Iz opozicije su tada nezvanično rekli da bi proces pred Ustavnim sudom dugo trajao.
CDT je tada objavio nacrt teksta prigovora koji bi, kako navode, partije učesnice na tim izborima trebalo da upute DIK-u, on prigovor da odbije zbog nenadležnosti, pa bi se, shodno zakonu, on našao pred Ustavnim sudom.
Ta NVO je predložila da se zbog povrede biračkog prava, brojnih propusta i nepravilnosti koji imaju bitan uticaj na zakonitost izbornog procesa i izborni rezultat poništi cio izborni postupak u Šavniku.
“Prema članu 103 stav 1 Zakona o izboru odbornika i poslanika ponovni izbori morali su biti sprovedeni najkasnije u roku od sedam dana od dana poništenja izbora, a nijesu sprovedeni do danas. Zakonodavac je određenjem ‘najkasnije’ odredio decidan rok koji podrazumijeva da je propuštanje takvog roka samo po sebi nezakonitost i nepravilnost”, objasnili su iz CDT-a.
Odgovarajući na pitanje šta može učiniti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, Rakočević je kazao da Odbor može analizirati sve slabosti izbornih i drugih zakona, koje su dovele do stanja izborne anarhije u Šavniku.
“Od sređivanja biračkog spiska do zakona koji moraju predvidjeti strože kazne za lica koja uzurpiraju i onemogućavaju sprovođenje izbornog procesa. To je uloga Odbora i nadam se da će postojati političke zrelosti i volje u parlametarnoj većini, da se ostvare ciljevi Odbora za izbornu reformu”, istakao je Rakočević.
