Vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Crne Gore Miloš Rajković ne smatra da je novi Zakon o šumama nešto značajno bolji od postojećeg, osim u dijelu u kojem se zvanično ukidaju dugogodišnje koncesije.
Smatra da je na predloženi tekst zakona “neophodno djelovati sa većim brojem amandmana, s obzirom na to da ima mnogo nedorečenih stvari”, a u saznanju je i da je Evropska komisija preporučila da se on doradi.
“Ovoj ideji mora se pristupiti veoma oprezno, čak i da se ponuđeno zakonsko rješenje možda vrati na doradu, a nakon detaljnih ozbiljnih ekonomskih i finansijski analiza koje treba da urade ekspertski i stručni ljudi. Nisam siguran da će žurba u nepoznato i neprovjereno preduzeće, učiniti dobro crnogorskim šumama, već se plašim da će biti upravo suprotno”, kazao je Rajković.
Na pitanje kakvo je stanje zatekao u tom preduzeću i da li je zadovoljan načinom na koji se do sada gazdovalo šumama, Rajković je kazao da je napravljena fama o Upravi za gazdovanje šumama i lovištima da je u njoj sve “šumarska mafija”.
“Naravno da sigurno ima i toga, međutim ono što sam zatekao kao realno stanje, je da u Upravi postoje izuzetni ljudi koji zaista hoće da rade, naprave rezultate i unaprijede poslovanje. Kada je riječ o dosadašnjem gazdovanju šumama, mislim da se moglo mnogo više i bolje. Odlično je što su ukinute dugogodišnje koncesije, a pokazalo se da je davanje šuma na korišćenje putem jednogodišnjih ugovora dalo veoma dobre rezultate. Neophodno je da se intenzivira kontrola izvršenja ugovornih obaveza i da se kontroliše poštovanje izvođačkih projekata, radi konstantna kontrola terena i da se ne dozvoli nijedan propust”, naveo je Rajković.
Kaže da je zavođenje reda i discipline u Upravi bilo prvo što je uradio po dolasku na funkciju.
“Cilj novog menadžmenta Uprave je da se okrene ka budućnosti i učini sve kako bi se povratilo povjerenje građana u Upravu. Svima je jasno da je bilo pohare resursa, zbog nedostatka kontrole i odlučnosti, međutim, tome će se lako stati na kraj, pa vjerujemo da će građani već brzo vidjeti prve pomake i podržati nas u našim aktivnostima”, rekao je Rajković.
Veoma je zadovoljan naplatom u prošloj godini, a očekuje da će i u ovoj godini biti još bolja.
“Ostvareni prihodi Uprave za gazdovanje šumama i lovištima po svim vrstama za prethodnu 2023. godinu iznose 16.372.719 eura. Budžetom Crne Gore za 2024. planirana su sredstva za realizaciju Programa gazdovanja šumama na iznos od 6.677.903 eura, a ukupni finansijski prihodi planirani Programom po osnovu gazdovanja šumama, korišćenja nedrvnih šumskih proizvoda i lovišta posebne namjene iznose 12.782.480 eura. Nastojaćemo da u što većem procentu izvršimo sve Programom planirane obaveze, zbog čega će planirani finansijski prihodi sigurno biti nadmašeni. Nepoštovanje ugovornih obaveza neće biti opcija, jer ćemo u ugovorima sve precizirati. Već sam dao instrukcije po kojima će se novi ugovori raditi, tako da ćemo sa svakim korisnikom koji ne bude poštovao ugovorne obaveze odmah raskidati ugovor”, istakao je Rajković.
U Upravi trenutno radi 364 zaposlenih na neodređeno vrijeme od ukupno 440 sistematizovanih radnih mjesta. Uprava ima oko 170 čuvara šuma (lugara), ali kako tvrdi, svi zaposleni, posredno ili neposredno brinu o šumama.
“Nedostatak kadra je problem koji godinama unazad prati Upravu, ali uz dobru organizaciju zaposlenih i angažovanje dodatne radne snage nastojimo da sve poslove obavljamo na što boljem nivou. S obzirom na to da je šumarska struka deficitarna sigurno je da ima dosta prostora za dodatno zapošljavanje, ali zbog ograničenih finansijskih sredstava veoma često ne dobijamo saglasnost za neki značajniji broj. Starosna struktura u Upravi je izuzetno nepovoljna i svake godine po sili zakona prestane radni odnos za oko 15 zaposlenih, a nasuprot tome primi se značajno manji broj. Tokom prošle godine zanovljen je kadar u većem broju, dok je na osnovu Kadrovskog plana za 2024. godinu dobijena saglasnost za prijem svega dva izvršioca, što je nedovoljno” kaže Rajković.
Otvaranje Šumarskog fakulteta i šumarskog smjera u srednjim školama, prema njegovim riječima, riješilo u značajnoj mjeri deficit kadra. Smatra i da zaposleni nisu adekvatno plaćeni.
“Zarade nisu na zavidnom nivou obzirom na složenost, kompleksnost i težinu poslova i terenski rad. Prosječna zarada visokoškolskog kadra je oko 750-800 eura, dok je prosječna zarada srednjoškolskog kadra oko 550-600 eura, zavisno od godina staža”, kazao je Rajković.
Kako navodi, u 2023. ukupna količina bespravnih sječa u državnim šumama bila je 3.377,23 metara kubnih, od toga 1.695,34 kubika četinara i 1.681,89 lišćara. Podneseno je ukupno 236 krivičnih prijava, od toga na poznatog počinioca 38 i na nepoznatog 198. Najviše bespravnih sječa bilo je u Područnoj jedinici (PJ) Berane (1.042 kubika) i to najviše u Gazdinskoj jedinici (GJ) Jelovica i u PJ Mojkovac (1.034 m³), najviše u GJ Lepenac – Palješka gora. Za neodobrene sječe u privatnim šumama podneseno je ukupno 96 prekršajnih prijava za ukupnu količinu od 3.016 metara kubnih drvne zapremine. Uporedni podaci pokazuju da od ukupne bespravne sječe u Crnoj Gori, za period od 2020-2023. godine, u količini od 15.129 kubika, u GJ Jelovica u Beranama posječeno je 31 odsto odnosno 4.630 metara kubnih.
“Iz tih razloga upravo je i najveći fokus na smanjenju bespravnih aktivnosti upravo na tom području. Već sam smijenio rukovodioce područnih jedinica u Mojkovcu i u Beranama. U Beranama smo već imali i akcije zaplijene bespravno posječene građe i po prvi put sam obezbijedio vozilo koje je tu oduzetu građu uklonilo iz šume na sigurnu lokaciju. Uprava posljednjih nedjelja preduzima jake mjere i radnje protiv bespravnih aktivnosti u šumama, pa smo imali i akcije u Beranama, Bijelom Polju, Kolašinu, Pljevljima, Petnjici, Plavu, Rožajama…. Intenziviraju se iznenadne kontrole terena, ali i pilana i drvoprerađivačkih pogona, što je i suština u rješavanju ovog problema”, istakao je Rajković.
Na pitanje u kakvom su stanju stanju crnogorske šume da li ima obolijevanja, Rajković je kazao da dugoročna stabilnost šuma nije ugrožena a da će njihovo zdravstveno stanje biti na zadovoljavajućem nivou, ukoliko se hitno reaguje po pitanju sanitarnih stabala.
“Već sam uputio inicijative prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kako bi što prije riješili pitanje sanitara. Čekamo saglasnost, moramo ukloniti preko 50.000 kubika sanitara iz naših šuma, jer će nam se u suprotnom sve osušiti i sve će biti napadnuto od potkornjaka. Taj problem je najviše izražen u Plavu gdje je specifična situacija zbog nacionalnog parka Prokletije, gdje imamo oko 10.000 kubika sanitara, koje moramo ukloniti iz šume. Već sam dao javno obećanje da dok ja budem v. d. direktora Uprave neću potpisati odluku koja se tiče redovnih aktivnosti, dok se ne završi sanitar. Potkornjak uvijek postoji u svakoj šumi. Međutim, kada on krene da se širi bez određene kontrole i da napada stabla koja su već oštećena iz različitih razloga, onda dođe do njegove ekspanzije. Zato sam dao nalog da se svakog četvrtka, obavezno prazne postavljene klopke, da se prati broj i da se utvrdi u kojim gradovima dolazi do ekspanzije potkornjaka kako bi se hitno reagovalo. Takođe, biće postavljene i dodatne količine feromonskih klopki”.
U periodu od 2015. do 2023. opožareno je ukupno oko 45 hiljada hektara privatnih i državnih šuma od čega se 18.617 hektara odnosi na privatne šume.
“Najviše opožarene površine bilo je 2021. godine, kada je opožareno ukupno 14.725 hektara, a najmanje 2023. godine, kada je opožareno svega 15 hektara privatnih šuma. U državnim šumama u navedenom periodu od 9 godina, opožareno je ukupno 26.270 hektara, od čega najviše 2017, kada je opožareno 13.577 hektara, a najmanje 2023. godine kada je opožareno 17,3 hektara. U prošloj godini zabilježen je značajno manji broj šumskih požara, pa je tako u državnim šumama u 2023. godini evidentirano ukupno sedam požara, dok je u privatnim šumama evidentiran jedan požar. Odredili smo glavnog koordinatora za osmatrače požara, a pokušaćemo da angažujemo što više ljudi, jer je ključna prevencija…Takođe, zahtijevaću rigorozno uspostavljanje šumskog reda od korisnika šuma i uklanjanje lakozapaljivog materijala”.
Rajković smatra i da se drvni resursi, koriste u okviru maksimalnih kapaciteta kojima drvoprerada raspolaže, te da nemamo dovoljno lišćara za ozbiljniju finalnu proizvodnju.
“Svi aktivni drvoprerađivački pogoni u Crnoj Gori svake godine ne mogu da prerade sadašnji godišnji etat koji Uprava daje i uvijek ostaje neprodatih količina. Takođe, potrebno je istaći da u smislu neke ozbiljnije finalne proizvodnje poput izrade namještaja, mi nemamo dovoljne količine lišćara od kojih se namještaj i pravi. Četinare koriste za brvnare, vrata, prozore, stubove i tu imamo proizvodnju. Zato treba razmotriti dobro šta želimo, a šta su naši istinski potencijali. Veoma je lako davati paušalne procjene, ali u stvarnosti i na osnovu činjeničnih podataka stvari su totalno drugačije. Zaboravljamo da nije samo ekonomska vrijednost šuma ono čemu treba da se posvetimo.
Rajković je kazao da će u narednih mjesec posaditi 300.000 sadnica iz rasadnika u Kolašinu, Rožajama i u Baru, a na jesen još oko 200.000 sadnica. Tvrdi i da će uvesti i red u korišćenju nedrvnih šumskih proizvoda jer “nepoznavanje zakonskih propisa u ovoj oblasti dovodi do toga da se veoma često šumski nedrvni proizvodi koriste bez ikakve naknade”.
